Politička i Ekonomija Kriza u Bosni i Hercegovini: Analiza Budžeta za 2025. Godinu
Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nedavno je izrazio svoje duboko nezadovoljstvo i šok zbog predloženog budžeta za 2025. godinu. Njegova analiza ukazuje na niz ključnih nedostataka koji se ne mogu zanemariti, a posebno u kontekstu evropskih integracija i tehnološkog napretka. Ova situacija izaziva ozbiljnu zabrinutost među građanima i analitičarima, koji se boje da bi ovakva neodgovorna politika mogla imati dugoročne posljedice za zemlju. U ovom članku, istražit ćemo glavne aspekte budžetske krize, razmatrajući ključne probleme, potencijalne posljedice i poziv na akciju građana.
Ključni Problemi Budžeta
Jedan od najistaknutijih problema koje je Đonlagić naglasio jeste nedostatak sredstava za savremene tehnologije, koje su neophodne za osiguranje integriteta izbornog procesa pred predstojeće izbore 2026. godine. Naime, moderna tehnologija može značajno povećati transparentnost, smanjiti mogućnost prevara i poboljšati ukupnu efikasnost izbornog procesa. U vrijeme kada se očekuje veća participacija građana na izborima, izostavljanje sredstava za ovu svrhu postaje neprihvatljivo. Ova situacija dodatno se komplikuje obzirom na to da su prethodni izbori bili obilježeni brojnim manipulacijama i kritikama, što ukazuje na hitnu potrebu za reformama.
Evropski Put kao Ignorisani Prioritet
Osim toga, Đonlagić je ukazao da je evropski put BiH zanemaren u predloženom budžetu. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer su evropske integracije ključne za stabilnost i budućnost zemlje. Ne samo da nije predviđena potrebna sredstva za angažovanje glavnog pregovarača BiH sa EU, već ni za Koordinatora za IPA fondove, koji su od esencijalnog značaja za dalju implementaciju projekata koji će osnažiti državu na putu ka EU. Ova nebriga vlasti prema evropskim integracijama može ozbiljno usporiti napredak BiH ka članstvu u EU, a time i učiniti budućnost zemlje neizvjesnijom.
Finansijska Upravljačka Problematika
Jedan od najskandaloznijih dijelova predloženog budžeta, prema Đonlagiću, odnosi se na transfer novca od dobitka Centralne banke BiH (CBBiH) prema entitetima Republike Srpske i Federaciji BiH. Prema zakonima koji regulišu rad Centralne banke, CBBiH svake godine uplaćuje 60 posto svoje neto dobiti u budžet institucija BiH. Ova sredstva bi trebala biti usmjerena na jačanje institucionalnog kapaciteta države, a ne na finansiranje entitetskih interesa. Đonlagić ističe da ovakvi transferi nisu u skladu s pravilima i zakonima koji bi trebali osigurati korištenje sredstava za razvoj državnih institucija. Ovo dovodi u pitanje i etičnost i zakonitost upravljanja javnim financijama u zemlji.
Opasnost po Izborni Proces
U kontekstu predloženog budžeta, Đonlagić je također upozorio na zanemarivanje izbornog procesa. Nedostatak investicija u tehnologiju i infrastrukturu može dovesti do ozbiljnih problema u provođenju izbora, što bi dodatno moglo ugroziti demokratske principe i legitimitet vlasti. Ova situacija jasno pokazuje neozbiljnost političkih lidera, koji nisu osigurali sredstva za modernizaciju sistema, a time i za zaštitu demokratskih prava građana. Takva nebriga može imati dugoročne posljedice po stabilnost i kredibilitet države, jer će građani početi gubiti povjerenje u cjelokupni politički sistem.
Poziv na Akciju Građana
Na kraju, Đonlagić je zaključio da trenutna situacija s budžetom za 2025. godinu predstavlja pravi indikator neodgovornosti vlasti prema ključnim pitanjima kao što su evropske integracije, tehnološki razvoj i jačanje državnih institucija. Naglasio je potrebu za aktivizmom građana kako bi se osigurao bolji budući razvoj BiH. Ovaj poziv na buđenje građana ukazuje na važnost angažovanja šire javnosti u procesu donošenja odluka i reformi. Građani moraju postati proaktivni i zahtijevati odgovornost od svojih izabranih predstavnika, jer je samo tako moguće postići promjene koje su neophodne za napredak društva.
Javna Debata o Raspodjeli Sredstava
Ovaj slučaj je otvorio javnu debatu o tome kako se sredstva raspoređuju i ko zaista ima koristi od državnih fondova, dok su ključni sektori i reforme često zapostavljeni. Pitanje uloge Centralne banke i njenog doprinosa jačanju državnih institucija dolazi u fokus, s obzirom na zabrinutosti da se sredstva koja bi trebala biti iskorištena za razvoj koriste za finansiranje interesa pojedinih entiteta. U ovom kontekstu, očigledno je da je potrebno preispitati trenutne politike i pristupe u upravljanju javnim financijama. Potrebno je razviti strategije koje će omogućiti korištenje sredstava na način koji će imati direktne koristi za sve građane, umjesto da se favoriziraju uski interesi.
Zaključak: Potrebna Su Suštinske Promjene
Ukoliko ne dođe do značajnih promjena u upravljanju javnim finansijama, BiH bi mogla postati zarobljena u političkim igrama, a šansa za ozbiljan napredak na euroatlantskom putu bi mogla biti ozbiljno ugrožena. Ova situacija koju je opisao Đonlagić predstavlja ozbiljan indikator trenutnog stanja u BiH, gdje se čini da političke elite, umjesto da rade na unifikaciji i jačanju državnih institucija, nastavljaju s pobjedničkim pristupom koji favorizuje interese entiteta. Ovaj način upravljanja državnim sredstvima i neprihvatanje ključnih reformi ne samo da može ugroziti demokratske procese, nego i stvoriti dalju političku nestabilnost koja će usporiti razvoj zemlje na svim nivoima. Bez hitnih i suštinskih promjena, Bosna i Hercegovina će se suočiti s izazovima koji bi mogli dovesti do dodatne polarizacije društva i daljnje ekonomske krize.
