Bosanskohercegovački politički i društveni prostor često je obilježen kontroverznim izjavama i potezima susjednih zemalja, naročito Hrvatske, koja svojim stavovima redovno izaziva reakcije javnosti. Jedan od takvih događaja desio se nedavno, kada je predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković, tokom posjete Mostaru dao izjave koje su izazvale burne reakcije. U svojoj izjavi, Jandroković je istaknuo kako će koncept tri konstitutivna i jednakopravna naroda u Bosni i Hercegovini prevladati, implicirajući da bez toga BiH neće opstati.
Tokom razgovora s gradonačelnikom Mostara, Marijom Kordićem, Jandroković je izrazio stavove koji reflektuju dugogodišnje političke aspiracije određenih hrvatskih političkih krugova prema Bosni i Hercegovini. On je izjavio: „Ako nema konstitutivnosti i jednakopravnosti, tada neće biti ni BiH.“ Ovom tvrdnjom pozvao je na povratak principima koji su definirani Dejtonskim sporazumom, ali i na razumijevanje historijskih okolnosti iz 1990-ih godina. Prema njegovim riječima, mnogo je onih koji ne razumiju pozadinu sukoba i značaj Dejtona, ali, kako on tvrdi, postoje “svjedoci vremena” koji razumiju zašto je takav okvir bio potreban.
Istorijska pozadina i značaj presude za UZP
Jandrokovićeva izjava dolazi u kontekstu obilježavanja sedme godišnjice pravosnažne presude u Hagu protiv Jadranka Prlića i drugih visokih zvaničnika Herceg-Bosne. Ova presuda je označila Udruženi zločinački poduhvat (UZP) kao ključni element politike stvaranja etnički čiste hrvatske teritorije unutar Bosne i Hercegovine, uz podršku tadašnjeg zvaničnog Zagreba. Prema presudi, politika iz devedesetih bila je vođena ambicijama koje su se temeljile na ideji Banovine Hrvatske, čiji bi teritorijalni okvir obuhvatio i dijelove Bosne i Hercegovine.
Ova povijesna činjenica ostavlja dubok trag u odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iako se te aspiracije nisu ostvarile ni tada, iz Jandrokovićevih riječi moglo bi se iščitati nastavak političkog diskursa koji evocira duhove prošlosti. Važno je napomenuti da su takve izjave često usmjerene na opravdavanje sadašnjih političkih stavova i nametanje specifičnog pogleda na uređenje Bosne i Hercegovine.
Politički i društveni kontekst
Jandrokovićeva izjava izazvala je reakcije i u bosanskohercegovačkoj javnosti, gdje mnogi smatraju da je budućnost zemlje u rukama njenih građana, a ne u rukama susjednih zemalja. Bosna i Hercegovina je preživjela mnoge pokušaje destabilizacije i podjele u prošlosti, uključujući one iz devedesetih godina, i stoga je malo vjerovatno da bi trenutna politička retorika mogla ugroziti njen opstanak. Ključna stvar koju treba naglasiti jeste da će građani Bosne i Hercegovine sami odlučiti o svojoj sudbini.
Uz to, brojni analitičari smatraju da koncept konstitutivnih naroda, iako formalno definiran Dejtonskim sporazumom, u praksi često dovodi do diskriminacije i političke fragmentacije. Alternativni pristupi, zasnovani na građanskim principima i jednakosti svih građana bez obzira na etničku pripadnost, sve više dobivaju na značaju unutar bosanskohercegovačkog društva.
Zaključak
Izjave poput Jandrokovićevih pokazuju koliko su povijesna pitanja i dalje prisutna u političkim diskursima regije. Bosna i Hercegovina se suočava s brojnim izazovima, ali njena opstojnost ne zavisi od nametnutih vanjskih koncepata već od volje njenih građana. Pokušaji oživljavanja ideja iz prošlosti, poput onih povezanih s UZP-om i Banovinom, ne mogu promijeniti činjenicu da je Bosna i Hercegovina multietnička država s pravom na vlastiti put. Građani BiH će, uprkos svim pritiscima, nastaviti odlučivati o svojoj budućnosti, dok politički manevri susjednih zemalja služe samo kao podsjetnik na oprez i potrebu za jedinstvom.
Dodatno, važno je istaći da međunarodna zajednica ima ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti i integriteta Bosne i Hercegovine. Dejtonski sporazum, koji je zaključen pod pokroviteljstvom velikih svjetskih sila, nije samo dokument koji uređuje unutrašnje odnose u BiH, već i simbol međunarodne odgovornosti za mir u regiji. Međutim, selektivno tumačenje njegovih odredbi, kao što je naglašavanje konstitutivnosti naroda nauštrb jednakopravnosti građana, često se koristi kao sredstvo za političke manipulacije. Bosna i Hercegovina mora razvijati svoj politički sistem u skladu s potrebama svih njenih građana, a ne kao rezultat pritisaka ili interesa susjednih država. Samo kroz jačanje unutrašnjeg dijaloga i fokusiranje na građanske principe moguće je osigurati dugoročnu stabilnost i prosperitet.
