Zastoj u radu Parlamentarne skupštine BiH: Politička kriza se nastavlja
U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponovo se suočavamo sa zastoju u radu, što dodatno produbljuje političke tenzije i nesuglasice među strankama. Ovaj put, sjednica Doma naroda nije mogla biti održana zbog nedostatka kvoruma, što se dogodilo nakon što tri delegata iz Kluba srpskog naroda, članovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), nisu prisustvovala sastanku. Ovaj incident dolazi u nizu sličnih situacija, jer su početkom sedmice trojica delegata iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) takođe onemogućili održavanje sjednice. Ovaj ponovni prekid rada još jednom ukazuje na duboke političke razdore u zemlji, koji su postali gotovo svakodnevica u našem zakonodavnom tijelu.
Sjednica Doma naroda započela je minutom šutnje u čast žrtvama nedavnog tragičnog požara u Tuzli, ali je ubrzo prekinuta zbog nedostatka potrebnog broja prisutnih delegata za donošenje odluka. Ovaj događaj ponovo je stavio u fokus ozbiljne probleme unutar političkog sistema BiH, gdje je očigledan manjak političke volje za ispunjavanje zakonskih obaveza. U trenutku kada je Bosna i Hercegovina suočena s brojnim izazovima, uključujući ekonomske, socijalne i institucionalne, ovakvi prekidi rada samo dodatno otežavaju proces reformi i napredovanje zemlje prema Evropskoj uniji.
Važnost prijedloga zakona o tržištu električne energije
Jedna od ključnih tačaka dnevnog reda sjednice bila je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, koji je predložilo Vijeće ministara BiH. Ovaj zakon nije samo tehnički dokument, već ima značajnu ulogu u usklađivanju domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Evropske unije, jer uključuje primjenu čak 16 direktiva EU i paketa vezanih uz integraciju tržišta električne energije. Njegovo usvajanje bilo bi presudno za razvoj uređenog veleprodajnog tržišta električne energije, kao i formiranje berze električne energije, što čini osnovu za modernizaciju energetskog sektora u zemlji.
Osim toga, usvajanje ovog zakona omogućilo bi BiH da se izuzme iz mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), što bi imalo dugoročne pozitivne efekte na ekonomiju zemlje. Naime, uvođenje novih pravila o ugljičnim emisijama na granicama EU direktno će utjecati na konkurentnost bh. ekonomije, a odgađanje takvih zakonskih rješenja dodatno otežava prilagodbu našeg tržišta. Međutim, zbog ponovnog nedostatka kvoruma, ovi ključni prijedlozi ostaju neizglasani, što dodatno otežava proces reformi unutar energetskog sektora.
Dodatni prijedlozi i izazovi u procesu harmonizacije
Pored zakona o tržištu električne energije, Dom naroda trebao je razmatrati i set prijedloga koji se odnose na intelektualno vlasništvo, a koji su dio Reformskog okvira i Plana rasta. Ovi prijedlozi imaju ključnu ulogu u harmonizaciji tržišta BiH sa standardima Energetske zajednice i Evropske unije.
Njihovo neizglasavanje dodatno otežava situaciju i stvara osjećaj nesigurnosti među poslovnim subjektima, koji se suočavaju sa izazovima neusklađenosti sa međunarodnim zakonodavstvom. U tom kontekstu, posebno je zabrinjavajuće što se ne prepoznaje hitnost reformi koje bi trebale omogućiti brži razvoj i integraciju u evropske tokove.
Neizvjesnost oko nastavka sjednice i političkih blokada koje provode SNSD i HDZ dodatno kompliciraju situaciju. Ove stranke, koje su na vlasti, često su u sukobu zbog svojih različitih interesa, a njihova nesposobnost da postignu zajednički dogovor ima negativan utjecaj na sve aspekte društvenog i ekonomskog života u zemlji. Na primjer, investitori su postali oprezni zbog nesigurnosti, a to se odražava na smanjenju stranih ulaganja i stagnaciji ekonomskog rasta. Ova situacija postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti političkog sistema i o tome kako će se BiH suočiti sa izazovima koji proizlaze iz evropskih integracija, koje su ključne za našu budućnost.
Zaključak: Kuda dalje za Bosnu i Hercegovinu?
U svijetu koji se brzo mijenja, Bosna i Hercegovina se suočava s dodatnim izazovima. Nastavak političkih blokada i nedostatak konsenzusa među strankama dovodi u pitanje budućnost zemlje i njenu sposobnost da se prilagodi savremenim standardima.
Politička scena u BiH mora se transformisati, a lideri stranaka moraju pokazati odgovornost i spremnost na dijalog kako bi prevazišli postojeće razlike. Bez ovih promjena, zemlja bi mogla ostati zaglavljena u trenutnoj krizi, što bi dugoročno moglo imati teške posljedice za cijelo društvo.
U ovom trenutku, ključno je da se sve strane fokusiraju na interese građana, umjesto na stranačke interese. Samo tako BiH može napredovati ka svom cilju – članstvu u Evropskoj uniji i izgradnji stabilnog i prosperitetnog društva. Ovakva situacija zahtijeva hitnu akciju i otvorenost prema saradnji, jer nikakva dugoročna rješenja ne mogu biti postignuta bez dijaloga i uzajamnog povjerenja. Ova kriza može poslužiti kao prilika za temeljito razmatranje postojećih politika i praksi, s ciljem stvaranja boljeg i pravednijeg društva za sve građane Bosne i Hercegovine.
