Situacija na Bliskom istoku ponovo ulazi u opasnu fazu napetosti, nakon što su američke obavještajne službe presrele komunikacije koje sugeriraju da Izrael razmatra vojnu akciju protiv iranskih nuklearnih postrojenja. Ove informacije dolaze u osjetljivom trenutku kada administracija Donalda Trumpa pokušava obnoviti diplomatske veze s Teheranom, tražeći kompromis u vezi s iranskim nuklearnim programom.
Prema informacijama do kojih je došao CNN, izraelska vlada već duže vrijeme šalje jasne signale – kako javno, tako i kroz obavještajne kanale – da bi mogla posegnuti za silom ako ocijeni da su pregovori između SAD-a i Irana neuspješni. Premda nije donesena konačna odluka, izvori navode da je vjerovatnoća izraelskog napada znatno porasla u posljednjim mjesecima.
Američke obavještajne službe navodno su uočile:
-
Premještanje zrakoplovnog naoružanja,
-
Završetak velikih vojnih vježbi,
-
Presretnute poruke koje ukazuju na vojnu mobilizaciju,
-
Retoriku izraelskih zvaničnika koja ne isključuje upotrebu sile.
Američki dužnosnici su zabrinuti, jer bi takav napad bio direktno protiv politike Trumpove administracije, koja i dalje vjeruje u mogućnost diplomatskog rješenja. No, unutar samog Washingtona postoje podjele – neki smatraju da bi Izrael trebao djelovati samostalno ukoliko smatra da je nuklearni dogovor s Iranom nepovoljan.
Donald Trump je ranije zaprijetio vojnim odgovorom ako pregovori ne uspiju, ali je istakao da diplomatski napor ima rok trajanja. U martu je, prema tvrdnjama izvora, uputio pismo ajatolahu Hameneiju, dajući rok od 60 dana za postizanje sporazuma. Taj rok je istekao, a pregovori su zapeli upravo na pitanju obogaćivanja uranija.
Trenutni tok pregovora dodatno komplikuje položaj izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. On se nalazi pod pritiskom da spriječi potpisivanje sporazuma za koji smatra da ne garantira sigurnost Izraela, a istovremeno želi izbjeći otvoreni sukob s Trumpovom administracijom. Bivši visoki američki obavještajac za Bliski istok, Jonathan Panikoff, ističe da Izrael vjerovatno neće djelovati bez makar prešutne podrške Washingtona.
S druge strane, Iran se trenutno nalazi u jednom od svojih najtežih perioda u posljednjih nekoliko decenija. Njegova protuzračna odbrana i postrojenja za proizvodnju projektila značajno su oslabljeni u napadima tokom oktobra, a ekonomske sankcije dodatno su iscrpile državu. Izrael, prema tvrdnjama američkih dužnosnika, ovu situaciju vidi kao istorijsku priliku da zauvijek riješi pitanje iranske nuklearne prijetnje.
Postoji više ključnih razloga zbog kojih se ova situacija smatra izuzetno rizičnom:
-
Bez američke pomoći, Izrael ne može efikasno uništiti duboko ukopane iranske postrojenja – potrebna im je logistička podrška poput zračnog punjenja i specijalizovanih bombi.
-
Ako pregovori ne uspiju, SAD bi mogla biti primorana da vojno reaguje, posebno ako Iran odgovori na eventualni izraelski napad.
-
Regionalna eskalacija je realna opasnost – sukob između Izraela i Irana mogao bi brzo uključiti i druge regionalne aktere.
U međuvremenu, specijalni američki izaslanik Steve Witkoff istakao je da SAD ne može pristati ni na minimalnu dozvolu obogaćivanja uranija, jer bi to ostavilo otvorena vrata za eventualnu vojnu upotrebu. Iran, međutim, tvrdi da prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja Ujedinjenih nacija ima pravo na civilno obogaćivanje i ne namjerava odustati od tog prava.
Pregovori se vode već više od mjesec dana, uz posredovanje Omana, a nova runda bi se mogla održati u Europi u narednim danima. Ipak, nijedna verzija američkog prijedloga još uvijek nije dobila Trumpovo odobrenje.
Obavještajne službe SAD-a su još u februaru upozorile da bi Izrael mogao iskoristiti oslabljeni iranski sistem odbrane kako bi izvršio napad. No, ista analiza sugeriše da bi takav napad imao samo privremeni efekt, bez trajnog zaustavljanja nuklearnog programa.
Na kraju, Netanyahu se nalazi u složenoj poziciji. S jedne strane, želi zadržati povjerenje Izraelaca koji očekuju odlučnost. S druge strane, mora održati krhku ravnotežu odnosa sa SAD-om, koja je ključna za svaki veći vojni poduhvat.
Ako dođe do izraelskog napada, pitanje je ne samo koliko će štete nanijeti iranskoj infrastrukturi, već i kako će Teheran odgovoriti, te hoće li to otvoriti vrata za širi regionalni sukob.
Bliski istok se ponovo nalazi na ivici konflikta, u kojem diplomacija još ima šansu – ali vrijeme ističe. Izbori koje donesu Washington, Tel Aviv i Teheran u narednim sedmicama mogli bi oblikovati globalnu bezbjednosnu sliku za godine koje dolaze.
