Na granici između Srbije i Bosne i Hercegovine nedavno je došlo do ozbiljnog incidenta koji je privukao pažnju javnosti, ali i državnih institucija obje zemlje. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopćilo je da su trojica državljana Bosne i Hercegovine uhapšena pod sumnjom da su učestvovali u nezakonitim aktivnostima, tačnije u krijumčarenju robe. Posebno uznemirujuća činjenica jeste da su dvojica uhapšenih pripadnici Oružanih snaga BiH, što ovom slučaju daje dodatnu težinu.
Prema zvaničnim informacijama iz srpskog MUP-a, uhapšeni su: E. A. (37) iz Tuzle, te B. B. (39), također iz Tuzle, i A. M. (27) iz Srebrenice. B. B. i A. M. su identificirani kao aktivni pripadnici oružanih struktura Bosne i Hercegovine, što otvara niz pitanja o mogućem zloupotrebljavanju službenog položaja, povjerenja i bezbjednosnih protokola unutar oružanih snaga.
Policijska akcija izvedena je u sklopu šire kampanje protiv korupcije, a sproveli su je pripadnici Odjeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije Srbije, u saradnji s Regionalnim centrom granične policije na granici sa Bosnom i Hercegovinom. Nalog za hapšenje izdat je od strane Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu.
Osumnjičeni se terete da su na graničnom prijelazu Bajina Bašta, pri izlasku iz Srbije ka BiH, pokušali izbjeći standardne carinske kontrole. Prema navodima policije, robu su pokušali prenijeti sa teritorije Srbije u Bosnu i Hercegovinu preko rijeke Drine, koristeći pri tom čamac i automobil marke BMW sa bosanskim registarskim oznakama.
U vozilu i čamcu pronađeno je ukupno 82 paketa aromatiziranih proizvoda za nargilu, koji spadaju u kategoriju akcizne robe. Ukupna vrijednost robe procijenjena je na oko 2.094.085 dinara, odnosno približno 33.000 konvertibilnih maraka. Iako se na prvi pogled može činiti da je riječ o manjoj količini u poređenju sa većim švercerskim lancima, činjenica da su u krijumčarenje uključeni pripadnici vojske dodatno komplicira situaciju.
Ovakvi slučajevi mogu imati višestruke negativne posljedice, kako po unutrašnju stabilnost države, tako i po međunarodne odnose. U ovom kontekstu mogu se izdvojiti nekoliko ključnih problema:
-
Narušavanje povjerenja u oružane snage BiH;
-
Političke tenzije između Srbije i Bosne i Hercegovine;
-
Ekonomska šteta kroz pokušaje izbjegavanja plaćanja carinskih i poreznih obaveza;
-
Moguće širenje kriminalnih mreža u pograničnim područjima.
Ovaj incident još jednom otvara pitanje o potrebi za strožim nadzorom nad ponašanjem pripadnika institucija, posebno onih koji nose uniformu i imaju pristup sigurnosno osjetljivim informacijama i resursima. Vojna disciplina i profesionalizam morali bi biti temelj svakog ponašanja uniformisanih lica, a svako odstupanje od tog principa mora biti brzo i efikasno sankcionisano.
Uprkos težini optužbi, valja podsjetiti da je pravni postupak još u toku, te da osumnjičeni imaju pravo na pravično suđenje. U tom kontekstu, važno je izbjeći prejudiciranje ishoda istrage, ali istovremeno insistirati na transparentnosti i odgovornosti svih uključenih institucija.
Na kraju, ovaj slučaj podsjeća na širi problem koji se odnosi na sve zemlje u regiji – neophodnost borbe protiv korupcije i kriminala, bez obzira na to ko je u njih uključen. Upravo zbog ovakvih pojava, potrebno je jačati pravosudne kapacitete, unaprijediti kontrolne mehanizme i izgraditi kulturu odgovornosti unutar svih državnih struktura. Samo tako može se vratiti povjerenje građana u institucije koje bi trebale služiti njihovom interesu, a ne ličnim koristima pojedinaca.
Dodatno, cijeli slučaj otvara važnu raspravu o sigurnosnoj kulturi i integritetu institucija u Bosni i Hercegovini. Angažovanje uniformisanih lica u ilegalnim aktivnostima, poput krijumčarenja, jasno ukazuje na slabosti u sistemima nadzora, unutrašnje kontrole i profesionalne odgovornosti unutar Oružanih snaga BiH. Ovaj incident nije izolovan problem, već simptom dubljih strukturalnih manjkavosti koje se godinama zanemaruju – od načina regrutacije i provjere kadra, do nedostatka djelotvornih mehanizama za prevenciju i sankcionisanje koruptivnog ponašanja. Ako državni aparat ne uspije efikasno i brzo da odgovori na ovakve prijetnje, povjerenje građana u institucije dodatno će se urušiti, a međunarodni partneri sve teže će nalaziti argumente da podržavaju procese integracije i stabilizacije u zemlji. Istovremeno, slučajevi ovakvog tipa služe i kao pogodno tlo za političke manipulacije, gdje svaka strana pokušava koristiti incident za jačanje sopstvene pozicije u javnosti, često zanemarujući suštinu problema. Stoga je od presudne važnosti da se istraga vodi nepristrasno, profesionalno i transparentno, uz punu saradnju svih relevantnih institucija, kako bi se rasvijetlila puna istina i spriječilo ponavljanje sličnih situacija u budućnosti. Jer, ukoliko vojnici, kao simboli discipline i reda, mogu biti dio kriminalnih lanaca – tada je ugrožena ne samo bezbjednost granica, već i temeljno povjerenje u državu kao takvu.
