U nedavnom intervjuu za mostarsku HB televiziju, predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, osvrnuo se na niz ključnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini, uključujući stanje u državnoj vlasti, izborne zakone, položaj Hrvata i odnose sa međunarodnim akterima. Njegovi stavovi jasno ukazuju na rastuću frustraciju zbog političkih blokada i pokušaja marginalizacije Hrvata, koje Čović vidi kao ozbiljnu prijetnju ustavnoj strukturi BiH.
Na samom početku, Čović je istakao kako aktualni politički zastoj nije iznenađenje, već rezultat namjernog opstruiranja institucija od strane određenih bošnjačkih stranaka. Prema njegovim riječima, pojedine političke grupacije koriste proceduralne trikove kako bi spriječile donošenje ključnih zakona, uključujući dva zakona usklađena s europskim standardima – Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu BiH. Iako je, kako kaže, očekivao barem minimalnu podršku s bošnjačke strane za jedan od zakona, do toga nije došlo, čime je, po njegovom mišljenju, BiH propustila važnu priliku na evropskom putu.
Posebnu pažnju Čović posvećuje prijedlogu izmjena Izbornog zakona, kojeg HDZ zagovara već duže vrijeme. Tvrdi da prijedlog ne mijenja suštinu trenutnog zakona, već samo uvodi dodatni uvjet kako bi se spriječilo da pripadnici jednog naroda biraju predstavnike drugog. U ovom slučaju, riječ je o tome da hrvatski član Predsjedništva mora imati podršku iz najmanje tri većinski hrvatske županije. Prema njegovim riječima:
-
Izmjene su u skladu s Ustavom.
-
Cilj je spriječiti političko nasilje nad voljom hrvatskog naroda.
-
Prijedlog je otvoren za alternativna rješenja, ako su bolja i funkcionalna.
Čović više puta ponavlja da je uzrok krize u BiH upravo pokušaj određenih političkih subjekata da zadrže kontrolu nad odlučivanjem u ime Hrvata. Ističe kako je ovakav pristup suprotan duhu Daytonskog sporazuma, a posebno njegovom Aneksu IV, koji garantira ustavnu jednakopravnost i legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda.
U jednom trenutku se osvrnuo na ličnu komunikaciju s Bakirom Izetbegovićem, kazavši: “Nestalo vam je, Bakire, supstance“. Time je, prema vlastitim riječima, želio podvući da je politička snaga koju su nekada imale bošnjačke stranke sada u opadanju, dok je hrvatski politički subjekt opstao i nastavlja se organizovati.
Također, Čović komentira nejasne odnose između vlasti i opozicije, ističući da su svi pomiješani kroz različite razine vlasti – od općinskog do entitetskog nivoa. To, prema njegovim riječima, dodatno komplikuje funkcionisanje državne politike.
Čović otvoreno priznaje da komunikacija s liderom SNSD-a, Miloradom Dodikom, danas nije ni izbliza intenzivna kao ranije, iako su u prošlosti uspjeli postići konkretne dogovore. Međutim, jasno razdvaja političke ciljeve dviju stranaka, naglašavajući kako HDZ ostaje čvrsto opredijeljen za euroatlantske integracije, uključujući Schengen i Eurozonu, u čemu BiH treba slijediti primjer Hrvatske.
Govoreći o međunarodnoj zajednici, Čović je bio izuzetno kritičan. Posebno se obrušio na bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja, optužujući ga da je pokušavao razbiti jedinstvo hrvatskog političkog korpusa. Naveo je da se nad HDZ-om i njim osobno vršio pritisak, uključujući više prijetnji sankcijama. Ipak, ističe da je dosljedno branio stavove HDZ-a, ostajući pritom odmjeren, ali čvrst.
U svom obraćanju, Čović iznosi i nekoliko važnih poruka:
-
Neće dozvoliti da neko drugi definira ovlasti hrvatskog naroda.
-
Svaka nametnuta promjena izbornih pravila bila je, tvrdi, na štetu Hrvata.
-
Međunarodna zajednica snosi odgovornost za trenutni politički haos zbog “puzajućih izmjena Daytona”.
Dotakao se i pitanja optužnica protiv hrvatskih generala, navodeći da će učiniti sve da zaštiti njihove interese jer, kako kaže, “Domovinski rat je sveti rat”. Tvrdi da pokušaji kriminalizacije hrvatskog otpora u ratu predstavljaju opasnu političku igru.
Posebno je istakao da bez jake i konsolidirane hrvatske stranke postoji rizik od pojave tzv. “trgovaca” koji bi mogli ugroziti nacionalne interese. Zbog toga poziva sve bivše i sadašnje članove HNS-a da se ujedine oko ključnih političkih pitanja.
Na kraju, Čović upućuje apel da se prestane sa blokadama i političkim igrama, te da se fokus stavi na:
-
Zakonodavne reforme;
-
Ekonomske i socijalne projekte;
-
Energetsku stabilnost, poput Južne plinske interkonekcije.
Zaključuje da će HDZ i HNS i dalje djelovati odgovorno, jasno i ustavno kako bi se očuvala jednakopravnost i politička stabilnost Bosne i Hercegovine.
