U posljednje vrijeme, unutar institucije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, izbio je značajan skandal koji je izazvao brojne kontroverze i prijetnje pravnim sankcijama. Glavni protagonisti ovog sukoba su članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, pri čemu je posebno istaknuta Anđelina Ošap Gaćanović, poznata kao bliska saradnica Milorada Dodika i članica SNSD-a. Ova situacija je ukazala na dugotrajne probleme u radu Komisije, naročito u vezi sa imenovanjem izvršnog funkcionera i postupcima koji se smatraju nezakonitim.
Naime, Komisija, koja broji tri člana i funkcioniše po principu konsenzusa, već petu godinu zaredom dobija revizorsko mišljenje sa rezervom. Ključni razlog za to leži u činjenici da nije imenovan izvršni funkcioner, osoba koja rukovodi stručnom službom i pomaže članovima Komisije u njihovim zadacima. Mandat prethodnom izvršnom funkcioneru istekao je još u aprilu 2020. godine, ali zbog neslaganja između članova iz dva bh. entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, nije raspisan konkurs za novu osobu. Upravo to je dovelo do situacije u kojoj isti pojedinac, nezakonito i van mandata, ostaje na toj važnoj poziciji.
U izvještaju revizora jasno je naznačeno da:
-
Komisija nije dostavila službene komentare na nacrt izvještaja,
-
Jedan član je podnio svoje primjedbe, ali one nisu bile protokolirane niti službeno prihvaćene,
-
Nema konkretnih dokaza da bi se prvobitni izvještaj mogao izmijeniti.
Anđelina Ošap Gaćanović, kao predstavnica Republike Srpske, javno je izrazila svoje nezadovoljstvo ovim stanjem i najavila mogućnost podnošenja krivičnih prijava zbog nezakonitog postupanja i nepoštivanja procedura. Ona tvrdi da su članovi iz FBiH blokirali proces razrješenja trenutnog izvršnog funkcionera, što je uzrokovalo višegodišnje kršenje propisa.
Ono što dodatno opterećuje rad ove Komisije jeste činjenica da se odlučuje isključivo konsenzusom svih članova, pa je protivljenje dvoje iz FBiH onemogućilo sprovođenje potrebnih promjena. Ošap Gaćanović posebno ističe da je ovaj pojedinac, navodno Mirzah Fočo, u suprotnosti sa važećim zakonima, jer maksimalni dozvoljeni mandat za ovu funkciju ne može biti duži od deset godina, što je već prekoračeno.
Navedene nepravilnosti nisu prošle nezapaženo ni u zakonodavnim tijelima. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH formirao je prošle godine Privremenu istražnu komisiju, koja je pripremila izvještaj o ovom slučaju. Izvještaj je proslijeđen višim institucijama, uključujući i Predsjedništvo BiH, a Tužilaštvo je pozvano da ispita potencijalne zloupotrebe službenog položaja i druge nezakonite radnje.
Osim problema sa imenovanjima, Ošap Gaćanović ukazuje i na brojne nepravilnosti unutar same Komisije koje se odnose na donošenje internih akata. Prema njenim riječima, postoje dokumenti koji su usvojeni i primjenjivani bez potrebnog legitimiteta, a posebno se odnose na akte vezane za finansijsko nagrađivanje zaposlenih. Ti akti su, kako tvrdi, falsifikati jer nisu usvojeni u skladu sa poslovnikom Komisije i Aneksom Dejtonskog sporazuma, gdje odluke mogu donositi samo sva tri domaća člana, a potpisuje ih predsjedavajući.
Važno je naglasiti da su ranije primjedbe na slične nepravilnosti dostavljane revizorima i bile prihvaćene, ali u ovom slučaju, zbog proceduralnih prepreka i nemogućnosti korištenja zvaničnog protokola od strane Ošap Gaćanović, te primjedbe nisu uzete u obzir. Ovo je dodatno produbilo njeno nezadovoljstvo i podstaklo ju je da najavi pravne korake protiv odgovornih.
Još jedna dimenzija ovog sukoba odnosi se na kulturnu i etničku dimenziju. Ošap Gaćanović je izrazila zabrinutost zbog pokušaja neutralizacije srpskog i hrvatskog kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini kroz praksu preimenovanja nacionalnih spomenika u takozvane “bosanske nacionalne spomenike”. Po njenom mišljenju, ovo je protivno odredbama Aneksa osam Dejtonskog sporazuma, koji jasno garantuje svakom narodu pravo na zaštitu njegovih nacionalnih spomenika pod vlastitim etničkim i vjerskim identitetom.
Na kraju, valja istaći da je ovaj slučaj postao predmetom intenzivnih medijskih analiza i političkih rasprava. Anđelina Ošap Gaćanović, kao kadar Milorada Dodika, često se pojavljuje u javnim nastupima i kritikama prema kolegama iz FBiH, što dodatno komplikuje odnose unutar same Komisije i šire političke scene.
U zaključku, situacija u Komisiji za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je kompleksna i višeslojna. Nezakonito zadržavanje pozicije izvršnog funkcionera, nepostojanje konsenzusa među članovima, kao i dublji politički i etnički sukobi, doveli su do ozbiljnih problema u funkcionisanju ove važne institucije. Pri tome, već pet godina zaredom Komisija prima revizorska mišljenja sa rezervom, što jasno ukazuje na potrebu hitnih reformi i transparentnosti u radu. Najava krivičnih prijava i uključivanje Tužilaštva BiH dodatno potvrđuju da se radi o ozbiljnoj pravnoj problematici koja zahtijeva temeljno rješavanje, u skladu sa zakonima i interesima svih naroda u Bosni i Hercegovini.
