Advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Goran Bubić, oglasio se povodom pravosnažne presude protiv svog klijenta, najavivši konkretne pravne korake s ciljem osporavanja njene primjene. Prema njegovim riječima, presuda nije samo pravna, već i politička odluka koja ima za cilj onemogućiti Dodika da i dalje obavlja funkciju predsjednika RS-a. Bubić smatra da je glavni cilj ovog postupka bio da se kroz sudsku odluku izvede institucionalna i politička eliminacija.
U svom istupu, Bubić ističe da će pravni tim uložiti zahtjev za privremenu mjeru, kojom bi se privremeno obustavilo izvršenje odluke dok se ne iscrpe svi pravni lijekovi i ne razjasne otvorena pravna pitanja. Smatra da se presuda temelji na spornim i netačno protumačenim osnovama, a jedan od njegovih ključnih prigovora odnosi se na pozivanje suda na tzv. “opštepoznate činjenice”.
Prema njegovom objašnjenju, krivično pravo ne poznaje koncept “opštepoznate činjenice” na način kako je to upotrijebljeno u ovom slučaju. Takav institut, kaže on, postoji isključivo u parničnom postupku, gdje se određeni događaji mogu prihvatiti bez dokazivanja ako su svima poznati i nesporni. Ali krivični proces zahtijeva mnogo strožija pravila – posebno u pogledu dokazivanja svakog navoda optužnice, navodi Bubić.
U nastavku izlaganja, Bubić naglašava da nije prihvatljivo da se određene tvrdnje proglašavaju za opštepoznate bez njihove provjere u dokaznom postupku. Tvrdi da svaka ljudska radnja, posebno ako je osporena, mora biti dokazana u skladu sa zakonom. Po njemu, sud je pogriješio jer nije izveo sve potrebne dokaze, niti je dao priliku odbrani da se izjasni o nekim ključnim aspektima slučaja.
Posebno se osvrnuo na pitanje bonskih ovlaštenja i statusa Christiana Schmidta kao visokog predstavnika, tvrdeći da su to kompleksna i nedovoljno razjašnjena pravna pitanja. On je kazao da nije dovoljno samo konstatovati da je nešto „činjenica“, već da se mora pravno dokazati da se ta činjenica zaista dogodila i da ima validnost u domaćem pravnom okviru.
U tom smislu, istakao je:
-
Pravni tim će uložiti zahtjev za privremenu mjeru kako bi se spriječilo automatsko sprovođenje presude dok se ne donese konačan stav o njenoj zakonitosti.
-
Presuda je politički motivisana, s ciljem da se poništi autoritet predsjednika RS-a.
-
Zakon o krivičnom postupku ne poznaje “opštepoznate činjenice” kao validan osnov za presudu, i u tom smislu je došlo do proceduralne greške.
-
Pitanje bonskih ovlasti i međunarodne intervencije, poput postavljanja Schmidta, moraju biti detaljno razmotrena, a ne tretirana kao nesporna pravna osnova.
Bubić tvrdi da je ovim slučajem povrijeđena ne samo procedura, već i integritet Ustava RS, jer se kroz sudsku praksu pokušava stvoriti presedan kojim se ruši unutrašnji poredak entiteta.
Dodaje da je zadatak pravne odbrane da predoči sve nedosljednosti presude i ukaže na moguće povrede zakona i ljudskih prava. Krivični postupak nije arena za političke obračune, poručuje Bubić, već mora ostati strogo u okvirima zakona i dokaza.
Takođe je naglasio da se u pravnoj teoriji, posebno kod političkih i institucionalno osjetljivih slučajeva, ne smije preskakati dokazivanje čak ni kada javnost ili mediji već imaju formirano mišljenje. Podsjetio je da čak i za historijske događaje, kao što su ratovi ili prirodne katastrofe, sudovi ponekad traže dodatna objašnjenja i dokaze kako bi se ispoštovala procedura.
Ovo obraćanje pravnog zastupnika dolazi u trenutku kada se politička scena u BiH dodatno usložnjava, a institucije kao što su Centralna izborna komisija (CIK BiH) razmatraju pravne korake vezane za prestanak Dodikovog mandata i raspisivanje prijevremenih izbora.
Na kraju, Bubić jasno poručuje da pravni tim neće odustati od borbe, jer je njihova obaveza da zaštite interese klijenta u skladu s domaćim i međunarodnim pravom. Prema njegovim riječima, ova presuda ne označava kraj pravne borbe, već njen intenzivniji početak.
U središtu ovog slučaja nije samo jedan političar, već i šire pitanje pravne sigurnosti, funkcionalnosti pravosuđa i odnosa između entitetskog i državnog nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se pravna procedura ne bude dosljedno poštovala, Bubić upozorava da bi se pravni sistem mogao trajno narušiti, a građani izgubiti povjerenje u nepristrasnost i objektivnost sudskih odluka.
