Slučaj koji se tiče predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika nastavlja izazivati pažnju javnosti i institucija na svim nivoima. Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine donio presudu kojom se Dodik osuđuje na zatvorsku kaznu, njegov pravni tim nastavlja borbu za preinačenje odluke. Advokat Goran Bubić, koji zastupa Dodika, potvrdio je da je odbrana dobila poziv za sjednicu Apelacionog vijeća tog suda, što predstavlja sljedeću fazu u pravnom postupku.
Sjednica je zakazana za 12. juni u 13 časova, a odbrana će tada imati priliku da usmeno izloži žalbene navode protiv prvostepene presude. Važno je napomenuti da žalbu nije podnijela samo odbrana, već i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, što ukazuje na obostrano nezadovoljstvo presudom, i potencijalno na različite pravne interese koje strane u postupku žele ostvariti.
U fokusu slučaja nalazi se presuda izrečena 26. februara 2025. godine, kojom je Milorad Dodik proglašen krivim zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta. Sud mu je tada izrekao kaznu od jedne godine zatvora, kao i zabranu obavljanja javnih funkcija u periodu od šest godina, s napomenom da ova zabrana stupa na snagu tek kada presuda postane pravosnažna.
Ovaj slučaj dobio je na značaju zbog nekoliko faktora:
-
Funkcija koju Dodik obavlja – kao predsjednik jednog od entiteta u Bosni i Hercegovini, on predstavlja jednu od najuticajnijih političkih figura u zemlji.
-
Pitanje nadležnosti visokog predstavnika – optužbe se temelje na ignorisanju odluka koje je donio Christian Schmidt, što otvara pravne i političke rasprave o njegovom legitimitetu i ulozi.
-
Simbolična i praktična težina presude – osuđujuća presuda sadrži ne samo zatvorsku kaznu, već i diskvalifikaciju iz javnog života, što bi moglo imati dugoročne posljedice na političku karijeru Milorada Dodika.
Važno je istaći da se u istom predmetu vodio postupak i protiv Miloša Lukića, koji je tada bio vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske. Za razliku od Dodika, Lukić je u ovom procesu oslobođen krivice, što dodatno komplikuje percepciju dosljednosti i jednakosti u primjeni prava.
Usmena rasprava pred Apelacionim vijećem predstavlja priliku za dodatno razjašnjenje pravnih stavova i argumenata koje strane žele iznijeti. U ovakvim slučajevima, žalbeni proces može imati različite ishode:
-
Odbacivanje žalbi i potvrđivanje prvostepene presude,
-
Preinačavanje kazne (smanjenje ili povećanje),
-
Poništavanje presude i vraćanje predmeta na ponovno suđenje,
-
Oslobađajuća presuda, ukoliko Apelaciono vijeće ocijeni da nema dovoljno pravnog osnova za osudu.
Za odbranu Milorada Dodika, cilj žalbe je jasan – dovesti u pitanje osnovanost osuđujuće presude i osporiti pravne temelje na kojima se ista zasniva. Njegov advokat, Goran Bubić, najavio je da će detaljno izložiti pravne razloge zbog kojih smatra da je presuda nepravična i neutemeljena, te da očekuje da će vijeće uvažiti njihove navode.
U kontekstu šire političke slike, ovaj slučaj dodatno rasplamsava tenzije u odnosima između državnih institucija i entitetskog rukovodstva, ali i među samim građanima, koji se sve češće dijele po linijama političke i institucionalne lojalnosti. Takođe, postavlja se pitanje uloge međunarodne zajednice, budući da visoki predstavnik djeluje u okviru međunarodnog mandata koji mnogi politički akteri u BiH osporavaju, naročito iz Republike Srpske.
Bez obzira na konačan ishod, jedno je sigurno – ovaj proces će imati dugoročne implikacije ne samo za Milorada Dodika, već i za pravno-politički sistem Bosne i Hercegovine. Na kocki su ne samo sudbine pojedinaca, već i povjerenje u pravosudne institucije, tumačenje ustavnog poretka i odnosi između entiteta i države.
U trenutnoj fazi, pažnja javnosti i medija uperena je ka Apelacionom vijeću Suda BiH, od kojeg se očekuje da pruži objektivnu, zakonitu i argumentovanu odluku koja će potvrditi ili preokrenuti tok dosadašnjeg procesa. Do tada, slučaj ostaje otvoren i dinamičan, a njegovi efekti će se osjećati daleko izvan sudskih klupa.
Bez obzira na ishod predstojeće žalbene sjednice, jasno je da se ovaj slučaj neće završiti bez šireg političkog i društvenog odjeka. Odluka Apelacionog vijeća neće biti važna samo za Milorada Dodika lično, već će poslužiti i kao test nezavisnosti i dosljednosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini, u vremenu kada su institucionalna povjerenja na najnižim granama.
