Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, dao je izjavu koja je izazvala burne reakcije, upozorivši na ozbiljne posljedice ukoliko premijer Kosova, Albin Kurti, posjeti Sarajevo. Dodik je ponovio stav srpskog političkog faktora u BiH da neće dozvoliti priznavanje nezavisnosti Kosova i da su spremni poduzeti mjere kako bi spriječili bilo kakve aktivnosti koje bi mogle implicirati takvo priznanje.
Dodik je jasno naveo da Bosna i Hercegovina nije priznala Kosovo i da se neće dozvoliti Albancima s tog područja ulazak u BiH s ličnim kartama, jer bi to, prema njegovim riječima, predstavljalo implicitno priznanje. “Ako se odluče dovesti Kurtija u Sarajevo, čak i pod maskom aktivnosti nevladinih organizacija, to će izazvati ozbiljne probleme unutar BiH,” upozorio je. Dodik je istaknuo kako je jasno da postoji uporna namjera da se premijer Kosova dovede u Sarajevo, što vidi kao direktnu provokaciju usmjerenu prema Republici Srpskoj.
Naglasio je da Srbija, za razliku od Sarajeva, poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Međutim, dodao je da “Sarajevo ne pokazuje isti nivo poštovanja prema Srbiji.” Kao primjer, Dodik je kritikovao duple standarde u BiH, gdje se, kako tvrdi, istovremeno pozivaju na suverenitet države dok se održavaju sjednice nepostojećih tijela poput PIC-a, za koje nema formalnih sporazuma. “Ovaj način funkcionisanja, sa lažima i duplim standardima, postao je neodrživ,” izjavio je Dodik, dodajući kako će BiH doživjeti dodatne komplikacije nakon dolaska Kurtija.
Povodom planiranog događaja, Dodik je ukazao na to da je Asocijacija Krug 99 uputila poziv Albinu Kurtiju da prisustvuje sesiji ove nevladine organizacije, zakazanoj za 6. decembar u sarajevskoj Vijećnici. Predsjednik Asocijacije, Adil Kulenović, posebno je zahvalio Zajednici Albanaca u BiH na podršci u organizaciji ovog skupa. Dodik smatra da je ovo još jedan primjer provokativnog djelovanja, osmišljenog s ciljem narušavanja odnosa u BiH.
Pored političkih tenzija, Dodik se osvrnuo i na tehnička pitanja u vezi s putovanjem građana između Kosova i Bosne i Hercegovine. Iako će Kosovo od 1. januara 2025. omogućiti građanima BiH ulazak samo s ličnim kartama, trenutno su potrebne vize, koje se izdaju u izuzetnim slučajevima. Taksa za vizu iznosi 31 euro, a zahtjevi se podnose u Skoplju, Podgorici ili Beogradu. S druge strane, građani BiH koji žele posjetiti Kosovo moraju pribaviti garantno pismo, rezervaciju hotela ili potvrdu o zaposlenju, uz dodatne dokumente, a viza košta 40 eura i podnosi se u ambasadi Kosova u Zagrebu.
Dodik je zaključio da ovakvi potezi samo dodatno komplikuju odnose između Kosova, BiH i Srbije, što ne doprinosi stabilizaciji situacije u regiji. “Sve dok se nastavlja sa provokacijama i ignorisanjem legitimnih zahtjeva Republike Srpske, mir i politička stabilnost u BiH će biti pod upitnikom,” zaključio je Dodik. On je apelovao na odgovornost svih aktera, kako bi se izbjegle eskalacije i osiguralo očuvanje ravnoteže u zemlji.
Dodik je takođe istakao važnost saradnje i dijaloga između ključnih aktera u regiji, ali je naglasio da je za takav dijalog neophodno međusobno poštovanje i ravnopravnost. Po njegovom mišljenju, Sarajevo često koristi prilike da minimizira interese Republike Srpske, dok istovremeno nameće odluke koje nemaju podršku srpskog političkog faktora. “Naši stavovi nisu usmjereni protiv BiH kao države, već protiv prakse koja ignoriše prava jednog od konstitutivnih naroda,” naglasio je, dodajući da insistiranje na provokacijama samo produbljuje nepovjerenje među narodima u BiH.
Osim političkih implikacija, Dodik je izrazio zabrinutost zbog potencijalnih posljedica ovakvih poteza na svakodnevni život građana. Prema njegovim riječima, situacije poput ove dodatno polarizuju društvo i otežavaju napore za postizanje stabilnosti. Takođe je podvukao važnost očuvanja Dejtonskog sporazuma kao temelja za funkcionisanje BiH. “Svako narušavanje ovog sporazuma ne dovodi samo do političke nestabilnosti, već i do ekonomskih i socijalnih izazova koji pogađaju sve građane,” zaključio je. Dodik je pozvao međunarodnu zajednicu da prepozna ozbiljnost situacije i djeluje kao medijator, a ne kao faktor koji doprinosi eskalaciji.
