Politička Retorika Milorada Dodika i Njene Posljedice za Bosnu i Hercegovinu
U nedavnom političkom nastupu, Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, ponovo je izazvao burne reakcije svojim izjavama koje otvoreno dovode u pitanje suverenitet Bosne i Hercegovine. Njegove riječi, ispunjene nacionalističkim i secesionističkim tonovima, ukazuju na njegovu percepciju o vlastitoj ulozi u opstanak i budućnost države. Održavši govor nakon sjednice Predsjedništva svoje stranke, Dodik je iznio stavove koji odražavaju njegovu viziju o razjedinjenju zemlje, dovodeći u središte pažnje pitanje opstanka Bosne i Hercegovine.
U svom obraćanju, Dodik je iznio tvrdnje koje su itekako provocirale domaću i međunarodnu javnost. Kazao je: “Ili ima BiH ili nema. Ja vjerujem da je nema. Ali ja još nisam o tom donio odluku.” Ova izjava može se smatrati alarmantnom, jer suverena država ne može biti predmet lične procjene jednog pojedinca. Takav narativ može podstaći dodatne tenzije i nesigurnost unutar same Bosne i Hercegovine, ali i van njenih granica. Ovakve izjave ne samo da podrivaju temelje državnog suvereniteta, već i stvaraju rizik od eskalacije etničkih i političkih sukoba. Naime, Dodikova retorika često koristi povijesne traume i osjećaje straha kako bi mobilizirao podršku među svojim pristalicama, čime dodatno pogoršava političku klimu.
Dodik je također naglasio da je bezbjednosna situacija u Republici Srpskoj rezultat, kako on reče, pokušaja nametanja volje institucija na državnom nivou. Njegovo viđenje političke krize kao isključivo politički motivisane dodatno komplikuje situaciju, jer se time umanjuje uloga međunarodnih faktora koji su od suštinskog značaja za stabilnost regiona. Naime, visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, s pravom je ukazao na to da Dodikove tvrdnje nemaju uporište u realnosti, nazivajući ga “nelegalnim i nelegitimnim”. Ovaj sukob interesa između entiteta i državnih institucija skriva dublje probleme unutar političkog sistema BiH. Prijetnje secesijom i nepoštovanje odluka Ustavnog suda često služe kao oružje u političkom arsenalu, čime se destabilizuje i ovako krhak balans vlasti.
Dodikove kritike o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, koje je nazvao političkim instrumentom, otkrivaju njegovu namjeru da podrije povjerenje u pravne institucije zemlje. On je izjavio da se na Ustavni sud više ne može osloniti, što dodatno ukazuje na njegovo nastojanje da delegitimizuje ključne državne institucije. “Djeluje politički motivisano, ne štiti ustav, propada kao institucija,” rekao je. Ovakva retorika ne doprinosi samo destabilizaciji pravnog sistema, već može dovesti do ozbiljnih posljedica po vladavinu prava u BiH. Osipanje povjerenja u institucije vodi u situaciju u kojoj građani gube vjeru u pravdu i pravni sistem, što može imati dugoročne posljedice po društveno i ekonomsko stanje u zemlji.
S obzirom na to, Dodik je ironično istakao kako bi “milion i 178.000 građana popisanih u Republici Srpskoj mogli završiti na sudu u BiH”, ali je naglasio da to “neće važiti na teritoriji Republike Srpske”. Ova izjava je još jedan primjer kako se politička retorika može koristiti za zastrašivanje i manipulaciju građanima, stvarajući podjele unutar društva. Njegove riječi ukazuju na sveobuhvatan narativ o neodrživosti zajedničke države, čime se dodatno pogoršava već postojeća kriza identiteta i nacionalnog jedinstva. Takav pristup može izazvati osjećaj straha među građanima, a time i jačanje radikalnih stavova koji mogu dovesti do sukoba.
Važno je naglasiti da ovakva politika ne predstavlja samo opasnost za unutrašnje odnose unutar BiH. Ona ima potencijalne posljedice na regionalnu stabilnost, jer se slične tenzije mogu reflektovati i na susjedne zemlje. Na primjer, u prošlosti su slične situacije dovele do nestabilnosti u regiji, što je imalo direktno negativan utjecaj na život građana u svim zemljama koje su bile uključene u sukobe. Uloga međunarodne zajednice je stoga ključna. Očuvanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini ne smije biti prepušteno neodgovornim pojedincima koji koriste zapaljivu retoriku za lične ili političke ciljeve. Prava snaga jedne države ne ogleda se u prijetnjama, već u sposobnosti njenih institucija i građana da sačuvaju dostojanstvo i pravni poredak.
Kao što se može vidjeti, Dodikove izjave otkrivaju duboke podjele unutar političkog pejzaža Bosne i Hercegovine. Njegova politika, koja se oslanja na nacionalizam i secesionizam, koristi strah od gubitka suvereniteta kao sredstvo za jačanje svoje vlasti unutar Republike Srpske. U tom kontekstu, ostaje da se vidi kakav će odgovor uslijediti od domaćih i međunarodnih aktera. Pitanje opstanka Bosne i Hercegovine ne može biti pitanje odluke jednog pojedinca, već mora biti zasnovano na volji svih njenih naroda uz poštivanje međunarodnog prava i ustavnog poretka. S obzirom na sve veću polarizaciju društva, potrebno je raditi na dijalogu i pronalaženju zajedničkih rješenja koja će omogućiti održivu budućnost za sve građane Bosne i Hercegovine.
