Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, nastavlja s provociranjem političkih tenzija u Bosni i Hercegovini, govoreći o planovima koji uključuju vojni angažman mladih iz ovog entiteta u Srbiji. On je izjavio da vlasti Republike Srpske trenutno istražuju mogućnosti kako da mladići iz RS-a mogu služiti vojni rok u Srbiji, te da će im biti ponuđene različite privilegije po povratku. Dodik ističe da će, uz odsluženi vojni rok, mladim ljudima biti omogućeni brži pristup zapošljavanju ili druge vrste pomoći, kao što su socijalne ili financijske pogodnosti, što bi moglo motivirati mladiće da prihvate ovu opciju. Prema njegovim riječima, ovo je dio šireg plana jačanja veza između Republike Srpske i Srbije, s ciljem da mladi iz RS-a budu uključeni u vojnu obuku i time ojačaju svoje nacionalne i patriotske vrijednosti.
Dodik također komentira poziciju Srbije na međunarodnoj sceni, naglašavajući kako ona treba ostati vojno neutralna, ali i vojno sposobna da se suprotstavi bilo kakvim prijetnjama, uključujući mogućnost ulaska u NATO. On izražava apsolutnu podršku predsjedniku Srbije, Aleksandru Vučiću, i njegovoj vladi, smatrajući da je srpska vojska ključna za očuvanje nacionalne sigurnosti i suvereniteta. Dodik je uvjeren da je jedini pravi način za Srbiju da ostane neovisna i sigurna – jačanje vlastite vojne moći, čime se osigurava sloboda od vanjskih utjecaja, osobito onih koji dolaze od strane zapadnih vojnih saveza.
Osim toga, Dodik je govorio o sudskom procesu koji se vodi protiv njega u Sudu Bosne i Hercegovine, kojeg smatra politički motiviranim i antisrpski nastrojenim. On je istakao da se ovaj proces ne odnosi samo na njega, već na cijeli srpski narod i njegovu političku poziciju u BiH. Dodik smatra da je suđenje protiv njega zapravo poruka svim budućim političkim liderima Republike Srpske da ne smiju otvoreno izražavati i braniti srpske nacionalne interese. Prema njegovim riječima, to bi značilo potpuni nestanak Republike Srpske i srpske nacionalne ideje u BiH.
Dodik je iznio i tvrdnje kako su slični politički procesi, poput onog koji je počeo prije deset godina protiv Atifa Dudakovića, pokazali da pravosudni sistem BiH nije utemeljen na Dejtonskom mirovnom sporazumu, već je nametnut od strane međunarodnih faktora. Prema njegovim riječima, Sud BiH i Tužiteljstvo nisu dio ustavnog okvira BiH, a njihovo postojanje i djelovanje on vidi kao zloupotrebu od strane vanjskih faktora, koji podupiru ono što on vidi kao antisrpski motivirane odluke.
S obzirom na ove stavove, Dodik naglašava kako je njegov cilj boriti se protiv takvih nepravdi, a istovremeno objašnjava kako će nastaviti političku borbu za opstanak Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. On smatra da su pokušaji da se izmijeni dejtonska ravnoteža i potisne pozicija Republike Srpske prema centralnim vlastima u Sarajevu, neprihvatljivi i da BiH ne može opstati kao funkcionalna država bez ravnoteže između njenih entiteta i konstitutivnih naroda.
U zaključku, Dodik je iznio svoje uvjerenje da referendumski zahtjevi o mogućem razdvajanju ili mirnom razlazu Republike Srpske od Bosne i Hercegovine nisu nestali, već su uvijek prisutni, posebno u svjetlu političkih i vojnih pritisaka kojima BiH svakodnevno suočava. On smatra da BiH nije u stanju funkcionirati kao jedinstvena država, te da bi, prema njegovim riječima, mirni razlaz jednog dana mogao postati neizbježan, ukoliko političke napetosti i nesuglasice između entiteta i naroda nastave rasti.