U javnom prostoru Bosne i Hercegovine ponovo su se zaoštrile političke i nacionalne tenzije nakon što je predsjednik SNSD-a i lider Republike Srpske Milorad Dodik oštro reagirao na izjave bivšeg reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Mustafe Cerića. Povod je bio Cerićev javni poziv Bošnjacima da se, kako je rekao, „naseljavaju na teritoriji Republike Srpske“, što je Dodik protumačio kao daleko više od vjerskog ili simboličnog apela. Prema njegovim riječima, riječ je o svjesnoj i dugoročno planiranoj političkoj poruci s ciljem promjene demografske, političke i ustavne strukture ovog entiteta.
Dodik je u svojoj reakciji naglasio da Republika Srpska nije prostor za tuđe političke projekte niti, kako je rekao, „poligon za realizaciju neostvarenih ratnih ciljeva“. Prema njegovom tumačenju, Republika Srpska je nastala kao izraz volje srpskog naroda u tadašnjim okolnostima rata i ugroženosti te je kao takva međunarodno potvrđena i ustavno definisana kategorija. Svaki pokušaj njenog predstavljanja kao „praznog prostora“ koji se može demografski preoblikovati smatra direktnim udarom na stabilnost i mir u zemlji.
Posebno je istakao da ovakve poruke dobijaju dodatnu težinu kada dolaze od osoba koje imaju ili su imale vjerski autoritet. Umjesto poziva na smirivanje strasti i pomirenje, tvrdi Dodik, ovakvi istupi doprinose produbljivanju podjela i oživljavanju konfliktnog narativa iz prošlosti. On je upozorio da demografski inženjering, prema iskustvu Balkana, nikada nije donio trajno rješenje, već je u više navrata bio uvod u nove sukobe i stradanja.
U svojoj argumentaciji, Dodik je naveo nekoliko ključnih stavova kojima obrazlaže zašto Cerićev poziv vidi kao opasan:
-
Poziv nije vjerske, već političke prirode, jer se odnosi na teritorijalno i demografsko pitanje
-
Republika Srpska poštuje slobodu kretanja, ali se protivi organiziranim pokušajima političkog preoblikovanja
-
Historijska iskustva iz devedesetih godina i stradanja srpskog stanovništva ne mogu se ignorirati niti relativizirati
-
Upotreba vjere u političke svrhe predstavlja, kako tvrdi, zloupotrebu religije
Dodik je u više navrata naglasio da je posebno problematično to što se sada govori o „suživotu“ isključivo na teritoriji Republike Srpske, dok je, prema njegovim riječima, srpski narod u Federaciji BiH sveden na „statističku grešku“. U tom kontekstu postavio je pitanje zašto se slični pozivi ne upućuju u suprotnom pravcu i zašto se ignorira sudbina Srba koji su tokom rata protjerani ili ubijeni na područjima današnje Federacije.
U emotivnom dijelu izjave, Dodik je podsjetio na ratna stradanja srpskog naroda, navodeći da su mnogi Srbi sa prostora današnje Republike Srpske i Federacije BiH bili ubijani, protjerivani, da su im kuće spaljene, crkve porušene, a grobovi oskrnavljeni. U tom kontekstu, Cerićev poziv vidi kao moralno problematičan i politički provokativan, jer, kako tvrdi, svjesno zanemaruje tu „krvavu istinu“.
On je dodatno naglasio da Republika Srpska nije nastala slučajno niti kao hir političkih elita, već kao odgovor na, kako navodi, prijetnje opstanku srpskog naroda zapadno od Drine. Pokušaji da se, prema njegovom tumačenju, ratni ciljevi ostvare u miru kroz demografske promjene predstavljaju neprihvatljiv presedan. Dodik tvrdi da iza ovakvih poruka stoji dugoročna strategija čiji je cilj:
-
Demografsko razvodnjavanje Republike Srpske
-
Političko slabljenje njenih institucija
-
Postepeno dovođenje u pitanje njenog ustavnog statusa
Posebno je upozorio na, kako je rekao, opasnost korištenja vjere kao alata političke dominacije. Prema njegovim riječima, onaj ko se poziva na vjeru dok istovremeno „gazi po tuđim grobovima“, ne zagovara mir, već širi mržnju i pritisak. Umjesto pomirenja i suočavanja s prošlošću, tvrdi Dodik, javnosti se nudi nova provokacija.
Zaključujući svoje obraćanje, Dodik je poručio da srpski narod neće pristati na zaborav vlastitih žrtava niti dozvoliti da se preko njihove patnje kreira nova politička realnost. Republika Srpska, prema njegovim riječima, ostat će trajna i dejtonski priznata kategorija, a svaki pokušaj njenog potkopavanja doživjet će odlučan otpor. U tom smislu, cijeli slučaj vidi kao dio šire političke borbe oko budućeg uređenja Bosne i Hercegovine, u kojoj se, kako tvrdi, stare ideje pokušavaju predstaviti u novom ruhu.
