Intervju Milorada Dodika: Retorika i Politika Entiteta Republika Srpska
U nedavnom razgovoru koji je Milorad Dodik, lider Republike Srpske, imao za Glas Srpske, iznio je niz kontroverznih tvrdnji koje ponovo odražavaju njegov poznati stil komunikacije. Njegova izjava bila je fokusirana na negativni prikaz institucija Bosne i Hercegovine, kao i na naglašavanje odnosa unutar zemlje i na međunarodnoj sceni. Dodikove tvrdnje obuhvatile su širok spektar tema, uključujući trenutnu političku krizu, međunarodne odnose i domaće izazove, poput presuda arbitražnih tijela i pravosudnih procesa.
Kao i ranije, Dodik je odgovornost za trenutne političke tenzije svalio na bošnjačke lidere, nazvavši Sarajevo središtem političke zloupotrebe. Njegova retorika sugerira da su institucije u Sarajevu, uključujući Vladu i Sud BiH, ustvari oružje protiv Republike Srpske. Ovaj pristup služi kao način da se Dodikova baza podrške održava mobiliziranom, koristeći strah od “vanjskih neprijatelja” koji navodno žele da destabiliziraju entitet. Kroz njegovu retoriku, Sud Bosne i Hercegovine prikazan je kao alat jedne strane, s posebnim naglaskom na njegovu navodnu pristrasnost prema muslimanima. Ovaj sud, prema Dodikovim riječima, ne predstavlja pravdu, već služi kao sredstvo pritiska na Republiku Srpsku. Ove tvrdnje nisu nove, ali ih Dodik ponavlja kako bi učvrstio svoju poziciju unutar entiteta.
Međunarodni Odnos i Podrška
Dodik je također govorio o međunarodnoj podršci koju, prema njegovim tvrdnjama, Republika Srpska uživa. Istakao je da su radikalne i nacionalističke stranke iz Evrope pokazale simpatije prema njegovoj politici. Spomenuo je nekoliko stranaka, uključujući Slobodarsku partiju Austrije, AfD iz Njemačke, kao i Partiju Marine Le Pen u Francuskoj. Prema njegovim procjenama, između 140 i 150 zastupnika Evropskog parlamenta sada navodno podržava Republiku Srpsku, što je, kako tvrdi, ne samo neočekivano, već i značajno u odnosu na prethodne godine.
Ova izjava o međunarodnoj podršci može se vidjeti kao pokušaj Dodika da legitimizira svoje postupke i odluke pred vlastitom javnošću. Njegova retorika o “međunarodnom priznanju” može poslužiti kao alat za mobilizaciju podrške među njegovim pristalicama, koji su često skeptični prema Bosni i Hercegovini kao cjelini. Osim toga, Dodik se osvrnuo na svoje odnose s ključnim državama poput Srbiji, Rusiji, Azerbejdžanu i Kini. Ove države, smatra Dodik, nude alternativu zapadnoj politici koja, prema njegovim riječima, često zanemaruje interese Republike Srpske. On je izrazio nadu da će nova američka administracija, za koju vjeruje da je naklonjena interesima RS-a, promijeniti pristup Bosni i Hercegovini. Kritika prethodne američke politike, posebno u kontekstu djelovanja ambasadora Michaela Murphyja, također je bila prisutna, s optužbama da je Murphy doprinio destabilizaciji zemlje.
Položaj Povratnika i Pravosudne Institucije
U nastavku razgovora, Dodik se osvrnuo na situaciju povratnika u Republici Srpskoj, tvrdeći da su uvjeti bolji nego u Federaciji BiH.
Iako se iz različitih izvora može čuti o prijetnjama i zastrašivanjima s kojima se suočavaju povratnici, Dodik insistira na suprotnom, tvrdeći da u RS-u ne postoje fizički ili verbalni napadi na Bošnjake. Ovakve izjave izazivaju kontroverzu, s obzirom na svjedočanstva mnogih povratnika koji su doživjeli različite oblike diskriminacije.
Ove tvrdnje često su predmet analize stručnjaka i organizacija za ljudska prava, koji ukazuju na sveprisutne probleme s pravima povratnika u regiji.
Dodik je također istakao kako pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini ne funkcionišu u skladu s Ustavom, te smatra da bi njihova nadležnost trebala biti precizno definisana. Njegovi stavovi o pravosudnim institucijama često su kritizirani od strane pravnih stručnjaka i analitičara, koji smatraju da njegov pristup dovodi do daljnje polarizacije društva. Iako nije protiv postojanja tih institucija, zahtijeva da se izbjegnu dvostruki standardi koji, prema njegovim tvrdnjama, vladaju u pravosudnom sistemu BiH. Ova kritika može se tumačiti kao pokušaj Dodika da se distancira od neuspjeha u pravosudnim reformama, koje su od ključnog značaja za stabilnost zemlje.
Finansijski Izazovi i Arbitražne Presude
Dodik se nije mogao suzdržati od komentara o finansijskim gubicima koje je Republika Srpska pretrpjela uslijed arbitražnih presuda. Spomenuo je slučajeve kao što su Viaduct, Ugljevik i RiTE Gacko, ističući da su ovi gubici rezultat političkih odluka koje su donijete bez adekvatne zaštite interesa RS-a.
Prema Dodikovim riječima, RS nije imala mogućnost da se brani jer je Bosna i Hercegovina kao država izostala s zaštitom njenih interesa.
Ova tvrdnja otvara dodatna pitanja o odgovornosti vlasti za ekonomske gubitke i izaziva rasprave o tome koliko su vlasti u RS-u sposobne da se bore za svoje interese na međunarodnom nivou.
Na kraju, Dodik je izrazio razočaranje što neki Srbi i dalje rade u institucijama koje su pod kontrolom Sarajeva, ističući da je njegov poziv na prebacivanje zaposlenih u entitetske strukture naišao na slab odaziv. Ovaj stav može se interpretirati kao poziv na jaču politizaciju javnih institucija, s obzirom na to da Dodik smatra da bi svi Srbi trebali imati svoje mjesto isključivo u institucijama Republike Srpske. On je naglasio da će nastaviti borbu za interese Republike Srpske, čak i ako mu to predstavlja izazov ili ako mu bude zabranjen politički angažman.
Ukupno, Milorad Dodik kroz ovaj intervju nastoji postaviti narativ u kojem je Republika Srpska žrtva raznih unutrašnjih i vanjskih zavjera, dok sebe prikazuje kao njenog glavnog zaštitnika.
Njegova retorika, iako poznata i ranije korištena, i dalje izaziva zabrinutost među političkim analitičarima, s obzirom na potencijalne posljedice takvih izjava na stabilnost cijele Bosne i Hercegovine. Uoči predstojećih izbora, njegove izjave mogu imati značajan uticaj na političku dinamiku, podstičući tenzije unutar i izvan entiteta.
