Politička scena Bosne i Hercegovine ponovo je uzburkana nakon intervjua koji je Milorad Dodik dao za ugledni međunarodni list Financial Times. Razgovor je vodila američka novinarka Amy Mackinnon, koja se potom oglasila na društvenim mrežama, prenoseći najzvučnije dijelove intervjua. Njena objava izazvala je niz reakcija, kako u domaćoj, tako i u međunarodnoj javnosti, jer su Dodikove poruke ponovo otvorile pitanje stabilnosti zemlje i odnosa prema velikim silama.
U središtu pažnje našla se Dodikova posjeta Washingtonu, gdje je boravio prošle sedmice. Tokom te posjete dao je intervju u kojem je jasno poručio da ima velika očekivanja od administracije Donalda Trumpa. Posebno je naglasio kako ga ohrabruje Trumpov slogan “America First”, ističući da ga takav pristup podstiče da zagovara princip “Republika Srpska na prvom mjestu”. Ova paralela između američke unutrašnje politike i političkih ambicija entiteta u Bosni i Hercegovini izazvala je burne komentare i zabrinutost dijela međunarodne zajednice.
Prema navodima lista, Dodik je tokom intervjua ponovio svoje dugogodišnje stavove o potrebi redefinisanja statusa Republike Srpske, naglašavajući da je cilj njegove delegacije bio traženje podrške za drugačiji ustavni položaj entiteta. Ovakve izjave dolaze u trenutku kada je politička situacija u BiH već osjetljiva, a svako insistiranje na secesionističkoj retorici dodatno produbljuje podjele.
Važno je podsjetiti da su Sjedinjene Američke Države ranije uvele sankcije Dodiku, optužujući ga za korupciju i podrivanje ustavnog poretka kroz separatističke inicijative. Međutim, sankcije su ukinute u oktobru, nakon što je prihvatio odluku Suda BiH o povlačenju s funkcije predsjednika RS-a. Taj potez administracije protumačen je kao rizičan, ali hrabar pokušaj da se smanji politička napetost u zemlji. Ipak, njegova nedavna retorika sugerira da se nije odrekao ideja o samostalnosti entiteta.
Tokom intervjua, Dodik je kritikovao Dejtonski mirovni sporazum, nazivajući ga neodrživim modelom. Također je osporio legitimitet visokog predstavnika Christiana Schmidta, tvrdeći da on nema pravno uporište u BiH. Time je dodatno doveo u pitanje međunarodni nadzor nad provedbom mira, koji je uspostavljen nakon rata 1992–1995. godine.
Jedna od najupečatljivijih dimenzija njegove posjete bila je prezentacija narativa prema kojem su bosanski Srbi navodno ugroženi unutar sadašnjeg sistema podjele vlasti. Dodik je ustvrdio da struktura u kojoj vlast dijele tri konstitutivna naroda – pravoslavni Srbi, katolički Hrvati i muslimanski Bošnjaci – zapravo dovodi do dominacije jedne strane. Ovakve tvrdnje dodatno su pojačane distribucijom promotivnog materijala pod nazivom “Sukob civilizacija u Bosni i Hercegovini”, u kojem se poziva na tezu Samuela Huntingtona o sukobima zasnovanim na kulturnim i religijskim razlikama.
Posjeta Washingtonu uključivala je i učešće na Nacionalnom molitvenom doručku, gdje se Dodik susreo s više američkih zvaničnika. Fotografije sa sastanaka i susreta brzo su obišle medije, dodatno podgrijavajući rasprave o političkim porukama koje takvi kontakti šalju.
Reakcije na sve navedeno bile su podijeljene, ali značajan dio američkih političara izrazio je zabrinutost. Među njima su:
- Jeanne Shaheen, američka senatorka, koja je kritikovala odluku o ukidanju sankcija;
- Michael Murphy, bivši ambasador SAD-a u BiH, koji je upozorio da Dodik poteze administracije vidi kao potvrdu vlastitih stavova;
- Analitičari koji smatraju da ovakav razvoj događaja može dodatno destabilizirati region.
Posebno je interesantno da je tokom protekle godine Republika Srpska angažovala lobiste bliske Trumpovoj administraciji, ulažući znatna sredstva kako bi se Dodik predstavio kao svojevrsni “Trump Balkana”. On je tu usporedbu prihvatio, naglašavajući da i Trump i Republika Srpska, prema njegovom mišljenju, dijele suprotstavljanje takozvanoj globalističkoj liberalnoj eliti.
Cijela situacija ukazuje na složen odnos između domaće politike u Bosni i Hercegovini i međunarodnih geopolitičkih kretanja. Dodikova retorika o redefinisanju statusa Republike Srpske, kritika Dejtonskog sporazuma i otvoreno traženje podrške iz inostranstva predstavljaju izazov za postojeći ustavni poredak. Istovremeno, reakcije američkih političara pokazuju da unutar same SAD-a ne postoji jedinstven stav o tome kako pristupiti ovom pitanju.
U konačnici, najnoviji istupi Milorada Dodika i odjek koji su izazvali potvrđuju da pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine ostaje duboko osjetljivo. Svaka izjava koja implicira mogućnost secesije ili promjene ustavnog okvira nosi potencijal da obnovi stare tenzije. Upravo zato je ova epizoda još jedan podsjetnik koliko je politička stabilnost zemlje krhka i koliko međunarodni faktori i dalje imaju značajnu ulogu u njenom oblikovanju.
