Međunarodna zajednica je konačno odlučila poduzeti konkretne korake protiv izraelske blokade humanitarne pomoći Gazi. Čak 22 države, uključujući većinu europskih sila, uputile su zajednički ultimatum izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, zahtijevajući trenutno omogućavanje neometanog pristupa humanitarnoj pomoći svim dijelovima Gaze. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer zaprijetili su Izraelu potpunom političkom izolacijom ukoliko se nastavi ignorisanje međunarodnih apela. Ovo predstavlja najveći diplomatski pritisak na Izrael od početka sukoba u Gazi.
Šta se dogodilo?
Grupa od 22 države, predvođena Francuskom, Velikom Britanijom i Njemačkom, uputila je zajednički zahtjev izraelskoj vladi da odmah otvori sve granične prijelaze za humanitarnu pomoć Gazi. Prema najnovijim izvještajima UN-a, više od 80% stanovništva Gaze suočava se s akutnom nestašicom hrane, vode i lijekova. Humanitarna situacija opisana je kao “katastrofalna” i “bez presedana u modernoj historiji”.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u telefonskom razgovoru s izraelskim premijerom upotrijebio dosad najoštriji ton, upozorivši ga da “svijet neće više tolerisati namjerno izgladnjivanje civila kao ratnu taktiku”. Britanski premijer Starmer je najavio mogućnost suspenzije vojnih sporazuma s Izraelom ukoliko se situacija ne promijeni u narednih 48 sati.
Zašto je ovo važno?
Ovaj koordinirani diplomatski pritisak predstavlja prekretnicu u međunarodnom odnosu prema izraelsko-palestinskom sukobu. Po prvi put nakon početka sukoba u oktobru 2023. godine, zapadne sile jasno su stale na stranu palestinskih civila i zaprijetile konkretnim sankcijama Izraelu.
Za muslimanski svijet, ovo je znak da međunarodna zajednica konačno počinje prepoznavati razmjere humanitarne katastrofe u Gazi. Prema riječima palestinskog predstavnika pri UN-u, “ovo je prvi put da vidimo istinsku solidarnost koja bi mogla dovesti do konkretnih promjena na terenu”.
Analitičari upozoravaju da bi ovo mogao biti početak značajnog zaokreta u globalnoj politici prema Bliskom istoku, s potencijalno dalekosežnim posljedicama za budućnost regije.
Reakcije
Izraelski premijer Netanyahu reagirao je oštro na ultimatum, optužujući europske sile za “jednostrano razumijevanje kompleksne sigurnosne situacije”. Međutim, izvori bliski izraelskoj vladi navode da je unutar kabineta došlo do ozbiljnih podjela, s nekoliko ministara koji zagovaraju popuštanje blokade kako bi se izbjegla međunarodna izolacija.
Američki predsjednik je izrazio “duboku zabrinutost zbog humanitarne situacije” i pozvao na “hitno pronalaženje rješenja”, što predstavlja blaži ton od europskih saveznika, ali ipak značajan odmak od dosadašnje bezuslovne podrške Izraelu.
Palestinske vlasti i Hamas pozdravili su međunarodni pritisak, ali su istovremeno izrazili sumnju u njegovu efikasnost. “Vidjeli smo mnogo ultimatuma i prijetnji u prošlosti, ali malo konkretnih akcija”, izjavio je predstavnik Hamasa.
Muslimanske zemlje širom svijeta organizirale su masovne demonstracije podrške Palestincima, s posebno velikim okupljanjima u Istanbulu, Jakarti i Kuala Lumpuru.
Posljedice i naredni koraci
Ukoliko Izrael ne postupi prema zahtjevima 22 države, očekuje se uvođenje prvih sankcija već početkom naredne sedmice. One bi mogle uključivati:
- Suspenziju vojnih sporazuma i izvoza oružja
- Ekonomske sankcije usmjerene na izraelske kompanije povezane s okupiranim teritorijama
- Povlačenje ambasadora iz Tel Aviva
- Pokretanje istrage pred Međunarodnim krivičnim sudom
Humanitarne organizacije upozoravaju da je situacija kritična i da svaki dan odgađanja dostave pomoći znači više izgubljenih života. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, više od 10.000 djece u Gazi trenutno je u životnoj opasnosti zbog teške pothranjenosti i nedostatka medicinske njege.
Zaključak
Nakon više od godinu i po dana sukoba i preko 40.000 palestinskih žrtava, međunarodna zajednica konačno pokazuje spremnost da poduzme konkretne korake za zaštitu palestinskih civila. Ova diplomatska ofanziva mogla bi označiti početak kraja izraelske politike nekažnjivosti i otvoriti put ka pravednijem rješenju palestinskog pitanja.
Za muslimane širom svijeta, ovo je trenutak nade nakon dugog perioda bespomoćnog svjedočenja patnji svoje braće i sestara u Gazi. Međutim, pravi test međunarodne odlučnosti tek predstoji – hoće li riječi biti pretvorene u djela, ili će, kao toliko puta do sada, ostati samo prazna obećanja?
“Onaj ko vidi nepravdu i ne reagira, postaje saučesnik u njoj.” – Imam Eš-Šafi
! Neka ti je vječni...
