U narednim danima svijet će svjedočiti historijskom susretu između Vladimira Putina i Donalda Trumpa, koji će se održati na Aljasci. Premda se u javnosti ovaj sastanak najčešće povezuje s ratom u Ukrajini, vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić ističe da to nije jedina, niti glavna tema. Prema njegovim riječima, sastanak predstavlja mnogo širu političku igru, koja ima za cilj redefiniranje odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
Tokom protekle tri i po godine sukoba, Rusija je ostvarila određene teritorijalne dobitke, i to uz visoku cijenu – veliki broj poginulih vojnika. Istovremeno, Ukrajina bilježi velike gubitke, ali ne odustaje od ideje članstva u NATO-u – što je bio jedan od ključnih povoda za rusku agresiju.
Ono što čini situaciju dodatno složenom jeste neizvjesnost oko toga o čemu će se konkretno razgovarati na Aljasci, hoće li se sastanku pridružiti i Volodimir Zelenski, te koje bi strane bile spremne na kompromis u zamjenu za privremeni ili trajni prekid vatre.
Avdagićev pogled na susret
Avdagić naglašava da se radi o svojevrsnoj političkoj predstavi:
-
“Gledaćemo jednu igrariju. Ne treba očekivati diplomatsko-tehnička rješenja, ali načelni dogovor je pao.”
-
Sastanak nije, tvrdi on, primarno usmjeren na Ukrajinu, već na uređenje američko-ruskih odnosa.
-
Mogući konkretan rezultat mogao bi biti 30-dnevno primirje, koje bi Trump iskoristio za pokazivanje svoje pregovaračke moći, dok bi Putin takvim potezom zadržao prijateljske odnose s njim.
Avdagić pritom podsjeća da ovo nisu vremena Kenedija i Hruščova, kada su globalni mediji mogli oblikovati percepciju pobjede ili poraza. Danas bi prikazivanje Putina kao gubitnika moglo ozbiljno ugroziti njegovu političku poziciju, pa se on neće olako izlagati takvom riziku.
Teme izvan Ukrajine
Prema Avdagiću, na stolu će biti čitav niz tema:
-
Američko-ruska trgovina
-
Ekonomske sankcije
-
Geopolitički odnosi na globalnom nivou
Ukrajina će biti dio razgovora, ali nikako jedina tačka dnevnog reda. Avdagić smatra da bi dugoročno rješenje moglo biti slično tzv. ciparskom modelu – zamrzavanje trenutnog stanja dok političke okolnosti ne omoguće trajniji dogovor.
Teritorijalna pitanja i pravne prepreke
Avdagić posebno naglašava pravni okvir u kojem se donose odluke o teritoriji:
-
Putin ne može mijenjati teritorije koje su već integrirane u ruski ustavno-pravni poredak.
-
Zelenski ne može odustati od teritorija koje su ustavno dio Ukrajine.
Moguće su samo ograničene razmjene teritorija koje nisu formalno pravno integrisane u bilo koju od država. Međutim, i takva rješenja zahtijevaju visok stepen političke volje, a trenutne okolnosti to čine izuzetno teškim.
Paralele s BiH i Dejtonom
U analizi mogućih ishoda, Avdagić povlači paralelu s Dejtonskim mirovnim sporazumom. Podsjeća da se u Dejtonu pregovaralo sa Slobodanom Miloševićem, iako je on kasnije završio u Hagu. I tada je dogovor viđen kao privremeno i djelomično nepravedno rješenje, ali je donio mir.
Mir, iako nepravedan, i dalje ostaje mir, naglašava Avdagić, sugerirajući da bi i u ukrajinskom slučaju privremeni dogovor mogao trajati godinama, pa čak otvoriti put Ukrajini prema Evropskoj uniji – slično kao što je Kipar ušao u EU sa neriješenim teritorijalnim sporom.
Zaključak
Susret na Aljasci neće biti tek još jedan diplomatski događaj, nego potez visokog političkog rizika i potencijala. Prema Avdagiću:
-
Riječ je o uređivanju odnosa između dvije svjetske sile, a ne samo o okončanju rata u Ukrajini.
-
Sve opcije su na stolu, od privremenih primirja do zatvaranja pregovaračkih vrata na duži period.
-
Trump je poznat po tome da sagovornike dovodi pred svršen čin, pa nije isključeno da iznenadi i Putina i međunarodnu javnost.
Na kraju, bez obzira na ishod, ovaj sastanak će ostaviti dubok trag na globalnoj političkoj sceni, a moguće i otvoriti novu fazu u američko-ruskim odnosima.
