U posljednje vrijeme u Banjoj Luci izazvana je velika medijska pažnja zbog pojavljivanja američkog advokata Martina De Luce, čije su izjave i aktivnosti izazvale brojne kontroverze i dezinformacije. Naime, entitetski mediji predstavili su ga kao člana američke administracije koji navodno istražuje način na koji su trošena sredstva USAID-a u Bosni i Hercegovini. Međutim, ova predstava ubrzo je osporena, a izvorni podaci i informacije ukazuju na nešto sasvim drugo, što je na kraju i potvrđeno od relevantnih američkih institucija.
Na samom početku aprila, De Luca je boravio u Banjoj Luci, gdje je održao niz sastanaka, između ostalih i sa zvaničnicima iz Republike Srpske, uključujući direktora policije Sinišu Kostreševića i ministra unutrašnjih poslova Sinišu Karana. U javnim istupima davao je nejasne izjave o svojoj ulozi, tvrdeći da vodi istragu o trošenju novca USAID-a, ali je istovremeno odbijao da otkrije detalje. Njegova tvrdnja da je istraga u toku, uz naglasak na stabilnost bezbjednosne situacije u BiH, dodatno je zbunila javnost, budući da nije bilo jasno kakva je veza između sigurnosti i financijskih istraga.
Prije nego što se pojavio u Banjoj Luci, De Luca je u medijima RS-a bio predstavljen kao član Trumpove administracije, što je dodatno pojačalo impresiju o njegovom značaju i ovlaštenjima. Posebno je istaknuto njegovo navodno istraživanje oko trošenja 402 miliona dolara američkih poreskih obveznika u posljednje četiri godine, od čega je za 250 miliona tvrdio da nije moguće pratiti njihovu sudbinu. No, nezavisne organizacije i mediji koji se bave provjerom činjenica, uključujući i Transparency International BiH, izrazili su sumnju u legitimnost i opseg njegovih ovlaštenja, tvrdeći da De Luca nije službenik američke vlade niti ima mandat State Departmenta.
Na ovu temu iz State Departmenta je nezvanično potvrđeno da De Luca nije zaposlenik američke vlade i da ne djeluje u ime američke administracije. Također, advokatska kancelarija Boiles Schiller Flexner, u kojoj je De Luca partner, jasno je saopštila da on nije državni službenik i da je svako izvještavanje koje ga predstavlja kao službenu ličnost netačno i treba ga ispraviti. Njegova uloga u BiH je, prema njihovim riječima, vezana za pravne usluge koje se pružaju privatnim ili poslovnim klijentima, a ne za zvanične istrage američkih vlasti.
Važno je istaći da De Luca u svojim izjavama i nastupima ponekad koristi veze sa bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, kod kojeg je zastupao privatne slučajeve, što je pojedinim medijima poslužilo za manipulaciju i stvaranje lažnog utiska o njegovom položaju i zadacima. Na ovaj način je, prema riječima direktorice Transparency International BiH Ivane Korajlić, neosnovano stvoren narativ da su nevladine organizacije i korisnici USAID sredstava na neki način kriminalizirani.
Njegova karijera, kako je navedeno na stranici advokatske kancelarije, usmjerena je na zastupanje bogatih klijenata i velikih korporacija u složenim pravnim sporovima i istragama koje zahtijevaju spajanje pravnih i političkih strategija. De Luca ima iskustvo u radu s američkim agencijama kao što su Ured za kontrolu stranih sredstava (OFAC) i State Department, ali njegova uloga u BiH nije službena državna funkcija.
U javnosti se pojavio i izvještaj platforme za provjeru činjenica Raskrinkavanje, koja je pratila medijsko izvještavanje i utvrdila da De Luca nema nikakvu službenu funkciju u Trumpovoj administraciji. Također su ukazali da je medijsko predstavljanje njegovih izjava bilo manipulativno i korišteno za podrivanje ugleda nevladinih organizacija koje dobijaju sredstva USAID-a.
Dolazak De Luce u Banju Luku bio je i vremenski blizu presude Miloradu Dodiku, što je dodatno politiziralo njegovu ulogu i doprinijelo stvaranju zbunjenosti u javnosti. Zanimljivo je da zvaničnici SNSD-a i Narodne skupštine RS nisu željeli direktno komentarisati potvrde State Departmenta o njegovom statusu, dok su iz te stranke isticali da je njegov angažman transparentan i u skladu sa ugovorima.
Sve u svemu, čitava situacija s Martinom De Lucom u Banjoj Luci predstavlja primjer kako netačne informacije i neprovjereni izvještaji mogu dovesti do ozbiljnih dezinformacija u javnosti. Na osnovu činjenica potvrđenih od strane zvaničnih izvora, jasno je da De Luca nije ni predstavnik američke administracije ni osoba ovlaštena za provođenje službenih istraga u ime SAD-a. Njegova uloga je pravna i privatna, a ne državna, što bi trebalo biti jasno naglašeno kako bi se spriječile daljnje manipulacije i netačne interpretacije.
Ova situacija ilustrira koliko je važno kritički pristupati informacijama, posebno kada one dolaze iz politički osjetljivih okruženja, i potvrđivati ih kroz nezavisne i provjerene izvore. Time se može spriječiti širenje lažnih vijesti koje mogu narušiti povjerenje u institucije i stvoriti nepotrebne tenzije u društvu.
