Pitanje koje se postavlja jeste da li je nakon obavljanja gusula potrebno uzeti abdest. Odgovor na ovo pitanje zavisi od načina na koji je gusul izveden i svrhe zbog koje je obavljen. Postoje dva osnovna načina uzimanja gusula: potpuni gusul i dovoljan gusul.
Potpuni gusul podrazumijeva da osoba, s nijetom (namjerom) obavljanja gusula, prvo spomene Allahovo ime, nakon čega opere ruke i ukloni eventualne nečistoće s tijela, posebno iz intimnih dijelova. Zatim slijedi uzimanje abdesta na način kao što se to radi prilikom pripreme za namaz, osim što se pranje nogu može odgoditi do kraja kupanja. Nakon toga, osoba pere glavu i ostatak tijela. Ovaj način gusula sadrži sve elemente abdesta, te se smatra da se njime ostvaruje i mala i velika čistoća, odnosno abdest i gusul.
Dovoljan gusul podrazumijeva da osoba, sa nijetom gusula, spomene Allahovo ime i potom obuhvati cijelo tijelo vodom, uključujući ispiranje usta i nosa. U vezi s time, učenjaci imaju različita mišljenja. Prema većini učenjaka, ako se radi o obaveznom gusulu, kao što je onaj nakon džunupluka (stanje ritualne nečistoće), hajza (menstruacije) ili nifasa (poslije poroda), takvim gusulom se automatski postiže i abdest, jer se uklanjanjem velike nečistoće uklanja i mala. Međutim, ako je gusul obavljen iz neobaveznih razloga, kao što je osvježenje ili kupanje petkom, takav gusul ne zamjenjuje abdest, te je nužno uzeti abdest prije obavljanja namaza.
Jedan od učenjaka, Malikijski pravnik Savi, navodi da gusul zbog džunupluka obuhvata i abdest, dok kupanje petkom ili za Bajram nije dovoljno da nadomjesti abdest. Dakle, u takvim slučajevima, osoba mora uzeti abdest prije klanjanja.
Ibn Usejmin pojašnjava da ako osoba uzme gusul s nijetom abdesta, ali bez formalnog uzimanja abdesta, to nije dovoljno osim ako se gusul obavlja zbog džunupluka. Kada je u pitanju kupanje radi džumu-namaza ili osvježenja, taj postupak nije dovoljan za obavljanje abdesta jer takvo kupanje nije vezano za uklanjanje ritualne nečistoće.
Slično tome, učenjak Ibn Baz kaže da kupanje petkom, iako korisno za osvježenje i čistoću, ne može zamijeniti abdest. On navodi da, iako osoba može imati nijet (namjeru) da obavi abdest kroz kupanje, to nije dovoljno jer gusul ne sadrži neophodan redoslijed pranja dijelova tijela koji se zahtijevaju za ispravan abdest.
Dakle, u situacijama kada je gusul obavezan, kao što je kod džunupluka, obavljanje gusula automatski pokriva i abdest, pa nije potrebno dodatno uzimati abdest nakon gusula. Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, prema predaji koju prenosi Aiša, radijallahu anha, nije uzimao abdest nakon gusula. Međutim, kada se gusul obavlja iz neobaveznih razloga, kao što je kupanje petkom, to ne nadomješta abdest, te je potrebno uzeti abdest prije obavljanja namaza.
Ukratko, obavezni gusul uklanja potrebu za dodatnim abdestom, dok neobavezni gusul zahtijeva uzimanje abdesta prije namaza.
