Dolazak Premijera Srbije u Bosnu i Hercegovinu: Kontekst i Posljedice
Premijer Republike Srbije, Đuro Macut, najavio je svoj dolazak u Bosnu i Hercegovinu 8. januara 2026. godine, s ciljem prisustvovanja svečanoj akademiji u Banjoj Luci povodom obilježavanja 9. januara, datuma koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim kao Dan Republike Srpske. Ovaj događaj je značajan iz više razloga, a posebno zbog političke napetosti između entiteta Republike Srpske i ostatka Bosne i Hercegovine. U ovom kontekstu, važno je razumjeti širi okvir u kojem se odvijaju političke aktivnosti i kako one utiču na svakodnevni život građana.
Ambasada Srbije je o dolasku premijera obavijestila Ministarstvo vanjskih poslova BiH, čime se dodatno naglašava važnost ovog događaja u kontekstu srbijanske politike prema Bosni i Hercegovini. Planirano je da Macut doputuje avionom Vlade Srbije i sleti na Međunarodni aerodrom Banja Luka. Ovaj aerodrom, koji je ključna tačka za povezivanje Republike Srpske sa ostatkom Srbije i regiona, postaje simbol političkog povezivanja i jačanja veza između dva entiteta. Međutim, još uvijek nema potvrde o njegovom prisustvu na defileu koji organizuje Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, što stvara dodatnu napetost u vezi s tim koliko će njegov posjet imati sveobuhvatne političke ili simbolične posljedice.
Ovim dolaskom se nastavlja tradicija prisustvovanja zvaničnika iz Srbije ovom kontroverznom obilježavanju, unatoč pravnim presudama koje su ga označile kao neustavno. Tokom prethodnih godina, događaj je obišao niz visokih političkih figura, uključujući predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, predsjednicu Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić i bivšeg premijera Miloša Vučevića. Svaki od ovih posjeta nije samo izraz političke podrške, već i način na koji se politički narativi oblikuju u širem regionalnom kontekstu. Ova praksa izaziva podijeljena mišljenja među građanima i političarima u Bosni i Hercegovini, a njeni efekti na međunacionalne odnose su značajni, često dovodeći do tenzija i nesigurnosti u društvu.
Ustavni sud BiH je 9. januar proglasio neustavnim u dva navrata, 2015. i 2019. godine, ali se obilježavanje i dalje nastavlja. Ova situacija ukazuje na duboku političku krizu i izazove u implementaciji presuda. Zvaničnici iz Republike Srpske, zajedno sa svojim kolegama iz Srbije, često ističu narativ o “historijskom kontinuitetu” Republike Srpske, što dodatno komplikuje situaciju u BiH. Ovaj narativ je često korišten kao političko oružje, kako bi se opravdali određeni potezi na političkoj sceni, a stvara i dodatne podjele među građanima. Međutim, prema Ustavu BiH i međunarodnom pravu, Republika Srpska kao entitet nema pravni kontinuitet s paradržavnom tvorevinom iz 1992. godine, što dovodi do dilema o legalnosti i legitimitetu takvih proslava.
Komentari o ovom pitanju su ponovo postali aktuelni nakon izjava članice Predsjedništva BiH, Željke Cvijanović, koja je naglasila postojanje Republike Srpske i prije Dejtona. Ona je izjavila: “Historijska činjenica je da je Srpska nastala prije rata i prije Dejtona, a u Dejtonu je verifikovana međunarodnim ugovorom.” Ove izjave dodatno polariziraju javno mnijenje i otvaraju nova pitanja o identitetu i statusu Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se građani različito odnose prema ovom pitanju, pri čemu su mnogi skeptični prema ideji o održavanju entitetskih proslava, dok drugi smatraju da je to način očuvanja identiteta.
Iako se čini da neki političari nastavljaju s podržavanjem ideje o pravnom kontinuitetu Republike Srpske, drugi, kao što je Dženan Đonlagić, iznose zabrinutosti o pristupu pravdi i zakonitosti. Đonlagić je ukazao na to da je problem u nepravilnostima pravosuđa, a ne u zakonskoj nejasnoći. Njegove izjave ukazuju na potrebu za temeljitim reformama unutar pravosudnog sistema, kako bi se osiguralo da svi građani imaju jednake šanse za zaštitu svojih prava. On smatra da bi adekvatna primjena zakona, uključujući presude koje se odnose na kršenje Ustava, mogla imati značajan utjecaj na percepciju prava u društvu i pomoći u izgradnji povjerenja među različitim etničkim grupama.
Zaključno, dolazak premijera Đure Macuta u Bosnu i Hercegovinu nije samo politički događaj, već i simbol kontinuiranih tenzija između entiteta i države. Ova situacija postavlja ozbiljna pitanja o pravnoj i institucionalnoj stabilnosti u zemlji, kao i o budućnosti odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine. Očekuje se da će se ova tema nastaviti raspravljati u narednim danima, a njen ishod će imati dugoročne posljedice za politički pejzaž regiona. Akteri na političkoj sceni će morati preispitati svoje pristupe i strategije, kako bi se izbjeglo daljnje pogoršavanje situacije i osiguralo mirno suživot među svim građanima.
