PITANJE
Desio se slučaj da je jedan mladić preminuo od predoziranja drogom. Taj momak se već dugo vremena drogirao, uprkos raznim pokušajima liječenja u komunama i zavodima, ništa nije pomoglo. Čak su i roditelji na kraju digli ruke od njega, jer nisu mogli više ništa učiniti. Moje pitanje glasi: Da li je ispravno klanjati dženazu namaz takvoj osobi, s obzirom na to da se, praktično, svjesno ubila prekomjernom dozom droge? Da li se to smatra samoubistvom?
ODGOVOR
Nažalost, sve je više ovakvih tragičnih sudbina i naglo prekinutih mladih života. To je cjena koju društvo plaća modernoj hedonističkoj civilizaciji koja često odbacuje bilo kakva ograničenja, zabrane i pravila ponašanja, posebno ona koja promoviše i nalaže vjera. Teške posljedice takvog ponašanja osjećamo i na ovom svijetu, a posljedice na onom drugom svijetu su još strašnije. Svakodnevno smo svjedoci tih posljedica. Uzvišeni Allah kaže: „Zbog onoga što ljudi rade – pojavio se nered i na kopnu i na moru, da im On da da iskuse kaznu zbog onoga što rade, ne bi li se popravili“ (Er-Rum, 41). Nažalost, za neke popravka nema, ali slučajevi poput ovog mogu i treba da služe kao pouka i opomena drugima. Roditelji i društvo su odgovorni za kreiranje opšteg duhovnog ambijenta koji pogoduje širenju narkomanije ili joj sužava prostor. Često nisu svjesni svog dijela odgovornosti, pa svu krivicu svaljuju na narkomane.
Islam strogo zabranjuje konzumiranje droge, jer ona ugrožava direktno ili indirektno gotovo sve temeljne vrednosti i dobra čija zaštita spada u osnovne intencije šerijata (el-meqasid ed-darurijje): život, vjeru, razum, potomstvo i imovinu. Narkomanija je jedan od najtežih i najopasnijih grijehova, čije posljedice daleko prevazilaze individualne sudbine konzumenata.
Iako je konzumiranje droge veliki grijeh (haram), on ne izvodi počinioca iz vjere. Osoba koja je u osnovi musliman, a umre usljed predoziranja drogom, ne tretira se kao nemusliman. Shodno tome, takvoj osobi se klanja dženaza namaz, čak i pod pretpostavkom da je namjeravala izvršiti samoubistvo predoziranjem drogom. Inače, teško je dokazati da je osoba namjerno željela izvršiti samoubistvo, jer se na osnovu samog ishoda ne može donijeti definitivan zaključak o krajnjoj namjeri počinioca. Bez obzira na namjeru, takvoj osobi treba klanjati dženazu i obaviti ukop prema islamskim propisima.
Važno je napomenuti da je ključna poruka islamu oprost i milost. Uprkos teškim grjesima, zajednica treba pružiti podršku i saosećanje, kako bi se smanjile ovakve tragedije i kako bi se ostalim članovima društva pružila šansa za pokajanje i ispravak. Slučajevi poput ovog trebaju poslužiti kao podsjećanje na važnost pružanja podrške i pomoći onima koji se bore sa zavisnošću, te na odgovornost društva i porodice u kreiranju okruženja koje suzbija širenje narkomanije.
