Pitanje o tome hoće li muslimani u Džennetu moći vidjeti ashabijke Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili druge dobre muslimanke poput Rabi’e Adevijje, postavlja se iz perspektive nevidljivog svijeta, o kojem je ljudska spoznaja ograničena.
Prije svega, Džennet je mjesto čiste sreće i počasti, gdje neće postojati bilo kakva zla ili nemoralna ponašanja, uključujući i poglede sa strastvenim namjerama. Nema nagovještaja da će muškarci i žene gledati jedni druge na način koji bi izazvao bilo kakvu nepristojnost. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opisao je Džennet kao mjesto savršenog mira i sklada, gdje neće biti nesuglasica niti mržnje među ljudima. Srce svakog stanovnika Dženneta bit će kao srce jednog čovjeka, a među njima će vladati čista ljubav i poštovanje.
Što se tiče žena u Džennetu, Kur’an i hadisi jasno govore da će one biti zadovoljne svojim muževima, voljeti ih i ne gledati druge muškarce. Njihova ljubav i privrženost bit će usmjerena isključivo prema njihovim muževima, kao što je opisano u ajetu: “Pored njih će biti one koje će preda se gledati, očiju prekrasnih” (Es-Saffat, 48). Ovaj opis odnosi se i na hurije i na vjernice koje su ušle u Džennet, koje će biti potpuno zadovoljne sa svojim muževima.
Što se tiče pitanja o mogućnosti susreta muškaraca sa ženama koje im nisu srodnice, nema direktnih šerijatskih tekstova koji govore o takvoj situaciji. Džennet je svijet nevidljivog, i detalje o njemu saznajemo samo iz Kur’ana i hadisa. Zbog toga, kada nema jasnog odgovora, preporučuje se da se takva pitanja ne raspravljaju previše, jer je ljudski razum ograničen u pogledu nevidljivog svijeta. Preporuka je da se fokusiramo na ono što nam je poznato, a to je da će vjernici u Džennetu uživati u blagodati susreta i zajedničkog boravka, ali da nema potrebe ulaziti u detalje koji nisu eksplicitno pojašnjeni u izvorima.
Allah najbolje zna, i on je jedini koji zna stvarno stanje tog svijeta. Kroz Kur’an, Allah nas podsjeća da se ne trebamo baviti stvarima koje ne možemo saznati: “Ne povodi se za onim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati” (El-Isra, 36).
Na kraju, mudro je zaključiti da se o ovim stvarima ne treba raspravljati previše i da je najbolje odgovoriti sa “Allah najbolje zna”, kako su meleki kazali: “Mi znamo samo ono čemu si nas Ti poučio; Ti si Sveznajući i Mudri” (El-Bekare, 32).
