Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, oštro je reagovala na komentare bošnjačkih političara iz Sarajeva povodom ukidanja pritvora predsjedniku RS-a, Miloradu Dodiku, označavajući njihove reakcije kao izraz “strašne frustracije”. Prema njenom tumačenju, takvi komentari pokazuju da BiH ostaje zarobljena u “blatu političke nesigurnosti” koje onemogućava državi da mirno i odlučno krene naprijed.
U svom nastupu, Cvijanović je uvjerena da Sarajevo gleda na državu samo kao sredstvo za kažnjavanje Dodika i rušenje Republike Srpske. “Za njih je država – da strpaju Milorada Dodika u zatvor, da nema RS”, rekla je, naglašavajući kako oni žele utišati glas entiteta i zabraniti govor o žrtvama koje Srbi danas obilježavaju . Dodala je da su Srbi odlučni i da “uprkos svemu, nikog ne mrze”, te je istakla svoj ponos što RS vodi politiku koju smatra odgovornom.
Cvijanović je posebno potcrtala značaj obilježavanja godišnjice stradanja u Podrinju i Birču, rekavši da je pominjanje toga razlog zbog kojeg ne želi dodatno komentarisati opoziciju i njihove reakcije . Ovakav stav ponovo ukazuje na preklapanje političke i emotivne dimenzije obilježavanja istorijskog bolnog naslijeđa u entitetu RS.
Predsjednica je tvrdila da bošnjački politički predstavnici iz Sarajeva neprestano dižu tenzije kroz osporavanje nadležnosti i poziva na konfrontaciju, čak koristeći uniformisane nastupe kao simbol agresije. Cvijanović ističe da institucije RS djeluju u skladu s Ustavom i da je policija entiteta profesionalna, za razliku od, po njenom mišljenju, provokativne retorike i nastupa iz Federacije.
Ona je također podsjetila na kritike visokog predstavnika Cristiana Schmidta i bošnjačkih lidera, navodeći da mogu pokušati hapšenje RS-ovih zvaničnika, ali da to asocira na tamnu prošlost – i da je takva mogućnost neprihvatljiva bez potvrđenog pravno-ustavnog konsenzusa . Time je poručila da će RS ostati pri svojoj samostalnosti u donošenju odluka, naročito o pitanju odbrane i bezbjednosti, ukoliko ne budu poštovani ustavni mehanizmi.
Ovakav ton i sadržaj Cvijanovićeve izjave odražavaju dublje dubinske tenzije među političkim snagama u BiH. Nasuprot Sarajevu, koje traži odgovornost Dodika i vidi njegovu odluku kao političko priznavanje države, ona ispituje motive i kampanju bošnjačkih političara kao sredstvo podjele. To ukazuje na privid simultanih procesa legitimiranja i delegitimiranja institucija u Bosni i Hercegovini.
Zaključno, stav Željke Cvijanović odražava ne poprečni već paralelni narativ unutar zemlje: za Sarajevo je ukidanje pritvora pravno priznanje države, dok za Banja Luku to predstavlja udarac na entitetska prava i simbol nove agresije. Ovo intelektualno i političko sučeljavanje može značiti više od izjava – ukazuje na riskantnu borbu za interpretaciju države, institucija i naroda, čiji ishod bitno oblikuje budućnost Bosne i Hercegovine.
Cvijanovićeva je u svom obraćanju takođe istakla kako reakcije iz Sarajeva ne pokazuju zabrinutost za vladavinu prava ili jednakost svih građana, već, kako je navela, političku opsjednutost Dodikom i Republikom Srpskom. “Kada god pokušamo voditi dijalog, kada predložimo institucionalna rješenja ili razgovore u okviru zakonskog okvira, odgovori iz Sarajeva dolaze u vidu prijetnji, optužbi i želje za centralizacijom,” poručila je. Ona tvrdi da se pravosuđe koristi kao alat političke presije, a ne kao nezavisni stub vlasti. Iz toga, kako kaže, proizlazi i njihova frustracija kada njihove političke želje ne budu ispunjene kroz pravosudne odluke.
Pored toga, Željka Cvijanović je naglasila da Republika Srpska neće odustati od zaštite svojih nadležnosti i prava zajamčenih Dejtonskim mirovnim sporazumom. U tom kontekstu je istakla da je veoma važno da se srpski narod ne uvuče u spiralu konflikta i ne nasjedne na provokacije koje, kako je ocijenila, dolaze iz političkog Sarajeva. “Mi vodimo odgovornu politiku, čuvamo mir i stabilnost, ali to ne znači da ćemo dopustiti da se naša tišina tumači kao slabost,” rekla je. Prema njenim riječima, odgovornost političkih lidera je da smire tenzije, ali i da ne odstupe od principa koji se tiču očuvanja autonomije Republike Srpske unutar složene državne strukture Bosne i Hercegovine. Ovim riječima, Cvijanovićeva je ponovo stavila do znanja da RS neće pristati na ono što naziva “unitarizacijom države pod plaštom pravde i zakona”.
