Stanju BHRT-a: Izazovi i perspektive
Na nedavnoj vanrednoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine, doneseni su važni zaključci vezani za Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine (BHRT). Ova sjednica je održana u svjetlu alarmantnih ekonomskih problema s kojima se BHRT suočava, a koji ugrožavaju njegov daljnji opstanak. Prema prvim zaključcima, Predsjedništvo je upozorilo na kritičnu finansijsku situaciju koja je rezultat nepoštivanja Zakona o Javnom radiotelevizijskom servisu od strane Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS). Ovaj problem ne samo da ugrožava funkcionisanje BHRT-a, već predstavlja i širu prijetnju medijskoj slobodi u zemlji.
Finansijski problemi BHRT-a
Finansijski problemi BHRT-a nisu novost, ali su sada postali još urgentniji. Predsjedništvo je izrazilo zabrinutost da će trenutna situacija rezultirati potpunim gašenjem servisa, što bi imalo dalekosežne posljedice po informisanje građana i medijsku pluralnost u BiH. U zaključcima se navodi da je potrebno hitno provesti mjere koje će omogućiti naplatu duga u iznosu od 103,5 miliona KM koji BHRT duguje. Ovaj dug predstavlja ozbiljan izazov, a njegovo rješavanje zahtijeva hitnu reakciju svih nadležnih institucija. Bez adekvatnog finansiranja, BHRT će biti primoran da smanji svoj program, što bi dodatno otežalo dostupnost objektivnih informacija građanima.
Reakcije i stavovi političkih aktera
Reakcije na zaključke Predsjedništva bile su podijeljene. Članica Predsjedništva, Željka Cvijanović iz SNSD-a, nije podržala ove odluke, ističući da su one tendenciozne i da ne adresiraju ključne probleme unutar sistema javnog emitovanja. Ona smatra da su zaključci napisani na način koji izbjegava odgovornosti svih aktera, te da stvarni cilj nije rješavanje problema u BHRT-u. Ove tvrdnje ukazuju na duboke političke podjele u BiH, koje otežavaju pronalaženje zajedničkog rješenja za medijske izazove. Ovakve političke tenzije često rezultiraju neefikasnim zakonodavnim rješenjima i otežavaju implementaciju potrebnih reformi.Finansijski odnosi među javnim emiterima
Jedan od ključnih aspekata koji je Cvijanović istakla odnosi se na finansijske odnose između javnih emitera u BiH. Prema njenim riječima, postoje ozbiljne nesuglasice oko raspodjele sredstava koja dolaze iz marketinga između BHRT-a i RTRS-a. Ova situacija dodatno komplikuje i tako već tešku finansijsku sliku, a nadležni se ne bave ovim problemima. U tom kontekstu, važno je napomenuti da se rješavanje ovih nesuglasica mora bazirati na transparentnosti i zajedničkom pristupu, kako bi se izgradilo povjerenje među svim stranama. Naime, bez međusobnog povjerenja i saradnje, teško je očekivati dugoročna rješenja koja će zadovoljiti sve aktere.Problemi naplate RTV takse
Još jedan značajan problem koji je istaknut u vezi s finansiranjem BHRT-a je naplata RTV takse. Cvijanović je naglasila da je naplata ove takse u Federaciji BiH često neefikasna, što dodatno otežava finansijski položaj BHRT-a. Njeno upozorenje da se nijednom riječju ne spominje nefunkcionalnost naplate u određenim dijelovima Federacije BiH ukazuje na ozbiljnost ovog problema. Bezbjednost finansiranja javnih emitera zahtijeva sistemski pristup koji uključuje sve strane, kako bi se obezbijedila stabilnost i održivost javnog servisa. Stoga, hitno je potrebno uspostaviti jači sistem naplate koji će obezbijediti redovne prihode, a samim tim i stabilno financiranje BHRT-a.Potrebna su šira rješenja
Na kraju, problem BHRT-a se ne može svesti na jednostavne političke poruke. Željka Cvijanović je naglasila da je potrebno uspostaviti širi institucionalni pristup za rješavanje ovih izazova. Ona smatra da se rješenja moraju tražiti kroz dijalog i saradnju svih relevantnih aktera, umjesto da se odgovornost prebacuje s jedne strane na drugu. Ovaj pristup bi mogao donijeti dugotrajna rješenja koja će osigurati stabilnost medijskog sektora u Bosni i Hercegovini. Na primjer, primjena evropskih standarda u radu javnih emitera mogla bi donijeti korisna rješenja i poboljšati efikasnost poslovanja.U svjetlu svih ovih izazova, jasno je da je budućnost BHRT-a neizvjesna, ali uz adekvatne mjere i odgovoran pristup, postoji nada za oporavak. Ključ leži u saradnji, transparentnosti i zajedničkom radu svih institucija i aktera u sektoru kako bi se osigurala medijska sloboda i kvalitetno informisanje građana. Takođe, građani imaju važnu ulogu u ovoj priči; njihovo aktivno učešće i podrška javnim servisima mogu biti od suštinskog značaja za očuvanje BHRT-a kao neovisnog i objektivnog medija.
