Izvještaj koji je nedavno potresao dansku javnost otkrio je niz ozbiljnih navoda o tajnim američkim operacijama na Grenlandu. Ova priča, zasnovana na višemjesečnom istraživačkom radu, ne samo da baca novo svjetlo na američke geopolitičke ambicije, već i otvara pitanje koliko su daleko Sjedinjene Države spremne ići kako bi ostvarile svoje ciljeve na Arktiku. Posljedice ovih saznanja mogle bi biti dalekosežne, ne samo za Dansku i Grenland, već i za šire NATO savezništvo.
Prema dostupnim informacijama, američki obavještajci i njihovi saradnici vodili su akcije u Danskoj i na Grenlandu s ciljem da oslabe veze između Kopenhagena i grenlandskih političkih struktura. Navodno su sastavljali:
-
popise protivnika američkog plana,
-
spiskove potencijalnih saradnika,
-
bilježili stare zamjerke i krimene koje bi mogli koristiti za destabilizaciju odnosa.
Ovakav pristup podsjeća na metode koje su koristili nacistički špijuni pred Drugi svjetski rat, kao i na taktike ruske obavještajne službe u Ukrajini prije vojnih invazija 2014. i 2022. godine.
Sama ideja američkog interesa za Grenland nije nova. Donald Trump je još ranije javno izražavao želju da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad ovim najvećim ostrvom na svijetu. Grenland je izuzetno privlačan jer raspolaže ogromnim zalihama rudnih resursa i strateških minerala koji su ključni za globalnu sigurnost i smanjenje ovisnosti o kineskoj dominaciji u isporuci rijetkih metala. Međutim, grenlandski i danski političari više puta su odbili njegove ponude – kako direktne, tako i prikrivene.
Uprkos tim odbijanjima, prema izvještajima, Washington nije odustao. Naprotiv, sada se navodno poseže za prikrivenim metodama. Danski novinar Nils Fastrup izjavio je da je riječ o planiranoj akciji koja bi mogla stvoriti “grenlandski oslobodilački pokret”. Takav scenario narušio bi odnose Danske i Grenlanda, što bi otvorilo prostor za američko preuzimanje ostrva.
Priča je dobila dodatnu težinu nakon reakcije zvaničnog Kopenhagena. Lars Lokke Rasmussen, danski ministar vanjskih poslova, pozvao je na razgovor američkog otpravnika poslova Marka Stroha, što pokazuje ozbiljnost situacije. Ovakav diplomatski potez jasno ukazuje da Danska cijeli slučaj doživljava kao prijetnju – i to ne od bilo koga, već od svog najbližeg saveznika.
S druge strane, američki zvaničnici pokušali su smiriti tenzije. Jedan predstavnik Bijele kuće izjavio je da bi se “Danci trebali smiriti”, minimizirajući značaj optužbi. Međutim, danski novinari Fastrup i Lisbeth Quass tvrde da su mjesecima istraživali aktivnosti Amerikanaca i da su došli do konkretnih dokaza. Njihov rad temelji se na intervjuima s najmanje osam izvora.
Prema njihovim tvrdnjama, identificirana su najmanje tri Amerikanca koja se dovode u vezu s predsjednikom Trumpom i koja su aktivno učestvovala u operacijama:
-
Jedan od njih je navodno sastavljao popise Grenlanđana lojalnih Trumpovim planovima, ali i onih koji bi se suprotstavili.
-
Prikupljao je priče koje bi se mogle plasirati u američke medije radi diskreditacije Danske, uključujući bolne istorijske teme poput prisilne sterilizacije starosjedilaca i odvajanja djece od porodica.
-
Druga dvojica Amerikanaca, prema navodima, često su održavali sastanke s lokalnim političarima i poslovnim ljudima kako bi gradili mrežu kontakata.
Iako novinari nisu objavili imena, naglasili su da su bili oprezni jer bi prerano otkrivanje detalja moglo ugroziti njihove izvore.
Zanimljivo je da ovo nije prvi put da se govori o američkim planovima za Grenland. Ranije je Wall Street Journal pisao da je američka administracija naredila CIA-i i drugim agencijama da intenziviraju prikupljanje podataka o ostrvu. Navodno su se posebne direktive odnosile na:
-
pokrete za nezavisnost,
-
stavove o iskorištavanju resursa,
-
identifikaciju osoba u Danskoj i na Grenlandu koje bi podržale američke ciljeve.
Takvi izvještaji dodatno su pojačali sumnje da Washington vodi prikrivenu kampanju.
Profesor Ulrik Pram Gad s Univerziteta Aalborg ističe da operacije američkog uticaja nisu iznenađenje, ali vjeruje da su do sada bile amaterske. Po njemu, potencijalno je riječ o testiranju terena koje bi kasnije moglo prerasti u ozbiljniju strategiju. Ipak, naglašava da ankete pokazuju kako Grenlanđani uglavnom podržavaju ideju nezavisnosti, ali snažno odbacuju mogućnost američkog preuzimanja.
Na listi osoba s jakim vezama s Grenlandom pominju se i Drew Horn, bivši pripadnik Zelenih beretki i direktor kompanije GreenMeta, te Thomas Emanuel Dans, bivši povjerenik za Arktik. Obojica su javno aktivni i povezani s resursima ostrva, ali nema dokaza da su uključeni u tajne operacije opisane u danskim izvještajima.
Ipak, sama činjenica da se njihova imena vezuju uz američku politiku prema Grenlandu dovoljno je da izazove zabrinutost. U Danskoj su mnogi podsjetili na traumatična iskustva iz Drugog svjetskog rata, pa priče o “kolaboracionistima” i “spiskovima protivnika” ne nailaze na ravnodušan odjek.
U zaključku, izvještaj o američkim tajnim akcijama na Grenlandu otvara niz pitanja. Ako se tvrdnje pokažu tačnima, riječ je o ozbiljnom udaru na povjerenje između saveznika u NATO-u. Danska vlada je već poslala jasan signal da neće tolerisati takve postupke. S druge strane, Amerika nastoji umanjiti važnost priče, ali je jasno da interes za Grenland ostaje snažan.
Hoće li se situacija razviti u otvoreni sukob interesa ili će ostati na nivou diplomatskih trzavica – pokazat će vrijeme. No jedno je sigurno: Grenland, sa svojim prirodnim bogatstvima i geopolitičkim značajem, ostaje jedno od ključnih žarišta globalne politike u 21. stoljeću.
