Izjave Christophera Landaua, visokog zvaničnika SAD-a i zamjenika američkog državnog tajnika, nisu donijele nikakav dramatičan zaokret u vanjskoj politici SAD-a prema Bosni i Hercegovini, što su pokušali prikazati režimski mediji u Banjoj Luci i vlast u bh. entitetu Republika Srpska. Za razliku od takvih tvrdnji, Landau je jasno istakao da je njegova glavna poruka usmjerena na usklađivanje politika između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj zahtjev za jedinstvom stavova ostaje temeljni prioritet u američkom pristupu prema regionu.
Nova administracija pod vodstvom Donalda Trumpa ne odstupa od dosadašnje podrške NATO savezu. Naprotiv, nastavlja sa pritiskom na vlasti u BiH da što prije poduzmu korake ka pristupanju NATO-u. Ovaj pritisak dolazi naročito od država Evropske unije, koje naglašavaju važnost očuvanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine kao ključnog faktora stabilnosti u regionu.
Zanimljivo je da su režimski mediji u entitetu Republika Srpska prešutjeli činjenicu da je Ured visokog predstavnika (OHR) dobio čvrstu podršku na sastanku u Daytonu, što je bilo očekivano s obzirom na dosadašnje međunarodne odnose i političke dogovore.
Jedini značajniji zaokret, koji predstavlja veliki problem za Milorada Dodika, aktuelnog lidera RS-a i bjegunca od bosanskohercegovačkog pravosuđa, jeste prelazak glavne uloge u međunarodnim naporima za smirivanje krize u BiH sa američke ambasade na evropske sile. Konkretno, Amerika sada podržava Veliku Britaniju, Njemačku i Francusku, koje su potpisnice tzv. “non-papera”, dokumenta koje najavljuje teške izazove za vlast u RS-u.
Ova promjena u geopolitičkom pristupu je, bez sumnje, vrlo nepovoljna za Dodika i njegov režim. Velika Britanija je, naime, jedan od najvažnijih saveznika Ukrajine i snažno se protivi ruskom utjecaju na Balkanu. Upravo zbog toga se može očekivati da će pritisak na Dodika i njegovu politiku rasti, a njegova pozicija postajati sve teža.
O Putinovim namjerama vezanim za Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića govorio je Čedomir Stojković, lider Grupe Oktobar i beogradski advokat. On je upozorio da su sankcije koje su najavljene u “non-paperu” zapravo usmjerene na političko neutraliziranje Dodika, koji, kako tvrdi Stojković, ne radi u interesu svog naroda, već djeluje po uputama Moskve, slično kao i Vučić.
Posebno je značajno da je Vučić reagovao na najavu sankcija Dodiku tako što je ovu temu uvrstio na dnevni red Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije i zadužio Generalštab vojske da pripremi odgovarajuće mjere. Time se pokazuje da Dodik djeluje usklađeno sa Beogradom, a ne samostalno.
Stojković dalje naglašava da Dodikov secesionizam nije izolirana politika, već duboko integrisana u strategiju Aleksandra Vučića, koji nije odustao od mogućnosti korištenja vojnog i nasilnog metoda za ostvarivanje svojih ciljeva. Ovo, prema Stojkoviću, jasno govori o ozbiljnosti situacije i potencijalnim krizama koje bi mogle uslijediti.
Ukratko, dolazi do sljedećih zaključaka:
-
Evropa uvodi sankcije Miloradu Dodiku zbog njegovog secesionističkog djelovanja pod uticajem Moskve.
-
Vučićevo protivljenje tim sankcijama vidi se kao vojno-politički problem, što uključuje i vojsku Srbije.
-
Dodik je u ovom kontekstu samo pješak u širem planu koji vode Vučić i Putin.
-
Planovi za destabilizaciju BiH su dio šire ruske strategije na Balkanu, dok se evropske i zapadne sile udružuju u cilju očuvanja stabilnosti prenosi hayat
