U Banjoj Luci je održana sjednica Kolegija Narodne skupštine Republike Srpske, čija je glavna svrha bila priprema za posebnu sjednicu parlamenta. Centralna tema tih razgovora odnosila se na izbor nove vlade RS-a, što će ujedno predstavljati ključnu tačku dnevnog reda naredne sjednice.
Zastupnik PDP-a Igor Crnadak iznio je detalje o onome što se dešavalo iza zatvorenih vrata. Prema njegovim riječima, rukovodstvo Narodne skupštine nastavlja se ponašati kao da je stanje u institucijama normalno, iako je Centralna izborna komisija BiH (CIK) donijela odluku kojom je Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika RS-a. Ova situacija, smatra Crnadak, predstavlja ozbiljan pravni i politički problem, jer se ignoriše presudna odluka izborne institucije na državnom nivou.
Dodatni spor izazvala je činjenica da narodnim poslanicima još uvijek nije dostavljen akt o imenovanju Save Minića za mandatara. Ipak, predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić na sjednici je potvrdio da taj dokument posjeduje, naglasivši da je datiran na 24. avgust 2025. godine i da ga je ličnim potpisom ovjerio upravo Milorad Dodik, predstavljajući se kao predsjednik Republike.
Ovaj detalj otvara niz pitanja:
-
Ako je mandat Dodiku oduzet, na osnovu čega je mogao potpisati ovakav dokument?
-
Zašto rukovodstvo NSRS-a nastavlja tretirati Dodika kao legitimnog predsjednika?
-
Šta to znači za zakonitost buduće vlade koja bi bila formirana na osnovu ovakvog akta?
Crnadak je tokom sjednice pokrenuo i pitanje afere „Viaduct“, u kojoj je, prema njegovim navodima, Republika Srpska pretrpjela štetu od 120 miliona KM. On je tražio da se o ovoj problematici odmah otvori rasprava u Narodnoj skupštini, međutim predsjednik Stevandić odbio je takvu inicijativu. Umjesto toga, dao je obećanje da će se ova tema naći na dnevnom redu prve naredne redovne sjednice Kolegija.
Ova odluka izazvala je kritike jer se, prema Crnatku, time svjesno izbjegava rasprava o potencijalno jednom od najvećih finansijskih gubitaka koje je RS imala u posljednje vrijeme.
Kada se sagleda kompletna situacija, uočava se nekoliko ključnih tačaka:
-
Institucionalna kriza – Ignorisanje odluke CIK-a BiH dovodi do pravnog vakuuma, jer se ne zna ko je stvarni nosilac ovlaštenja predsjednika RS-a.
-
Politički sukob – Rukovodstvo NSRS-a, predvođeno Stevandićem, očito staje uz Dodika, dok opozicija, predvođena PDP-om, traži dosljedno poštovanje zakona i odluka državnih institucija.
-
Ekonomski teret – Afera „Viaduct“ samo je jedan od primjera kako loši ugovori i netransparentne odluke mogu nanijeti ogromnu štetu budžetu RS-a, što na kraju direktno pogađa građane.
-
Pitanje legitimiteta buduće vlade – Ako mandatara predlaže neko kome je oduzet mandat, postavlja se pitanje da li će buduća vlada imati pravni osnov i međunarodno priznanje.
Suština problema leži u sukobu između političke volje rukovodstva RS-a i pravne stvarnosti koju nameću institucije na nivou države. Dok Stevandić i njegovi saradnici insistiraju da se nastavi uobičajena procedura, opozicija upozorava da to vodi u dodatno urušavanje vladavine prava.
U širem kontekstu, ovo pitanje prevazilazi unutrašnje političke borbe. Ono otvara i dilemu kako će na sve reagovati međunarodna zajednica, koja već godinama insistira na poštovanju odluka CIK-a, sudova i drugih državnih tijela. Ukoliko nova vlada RS-a bude formirana na temelju spornog dokumenta, moguće je očekivati dodatne političke i ekonomske pritiske, uključujući i sankcije.
Zaključak koji se nameće jeste da Republika Srpska ulazi u novu fazu političke nestabilnosti. Dok vlast pokušava očuvati status quo i zaštititi Dodikov uticaj, opozicija zahtijeva transparentnost, raspravu o milionskim aferama i poštovanje zakona. Ishod će u velikoj mjeri zavisiti od toga hoće li parlamentarna većina nastaviti ignorisati odluke državnih institucija ili će se otvoriti prostor za pravno održiva rješenja.
