Političke Napetosti i Nova Dinamika na Balkanu
Politička scena u Bosni i Hercegovini ponovno se našla u centru pažnje nakon nedavnog saslušanja o stanju na Zapadnom Balkanu u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj događaj nije samo izazvao reakcije u političkim krugovima, već je i otvorio vrata novim interpretacijama odnosa između različitih konstitutivnih naroda u BiH. U zemljama pod kontrolom HDZ-a BiH, osjećaj zadovoljstva je rastući, s obzirom na povoljne okolnosti koje se čine kao rezultat promjena u američkoj vanjskoj politici, osobito nakon dolaska administracije Donalda Trumpa. Ove promjene često se vide kao prilika za redefiniranje političkog prostora i utvrđivanje novih strategija nacionalnih stranaka.
Prema izvještaju RTVHB, koji je u bliskim vezama s HDZ-om, Hrvati u BiH već godinama traže rješenje kroz izmjene Izbornog zakona. Ovaj zakon, koji reguliše način izbora predstavnika naroda, postao je ključna tačka sukoba među političkim strankama. Njihov zahtjev se ne odnosi samo na promjene u zakonu, već i na priznanje njihove specifične nacionalne pozicije unutar političke strukture države. Međutim, prema njihovim riječima, situacija se sada mijenja, te se tema trećeg entiteta ponovo vraća u političku agendu. Ova promjena dinamike, vezana za američku politiku, potiče osjećaj optimizma unutar HDZ-a, koji smatra da nova administracija pokazuje veće razumijevanje za poziciju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Iako se naglašava potreba za nastavkom intenzivnog lobiranja, HDZ se nada da će se njihova pozicija u budućnosti dodatno ojačati, što bi moglo dovesti do stvaranja novih političkih saveza i jačanja njihove pozicije unutar vlasti.
Uticaj Globalne Politike na BiH
Nakon dolaska Donalda Trumpa na čelo Sjedinjenih Američkih Država, svijet je svjedočio značajnom političkom zaokretu. Ovaj zaokret uključuje jačanje desničarskih partija u Evropi, pooštravanje stavova prema migracijama i preispitivanje ranijih politika ljevice.
Ovi procesi imaju direktne posljedice i na Bosnu i Hercegovinu, gdje su zapadni diplomati godinama zagovarali građanski model društvenog uređenja. No, pojavom Trumpove administracije, kao i njegovim izjavama koje ističu tri konstitutivna naroda, situacija se čini da dobija novi smjer.
Ovakav pristup izaziva zabrinutost među liberalnijim političarima i analitičarima, koji strahuju od jačanja etnonacionalizma i potencijalnog pogoršanja međunacionalnih odnosa.
Jedan od ključnih trenutaka u ovoj novoj dinamici bila je izjava Maxa Primorca, koji se otvoreno založio za formiranje trećeg entiteta kao model zaštite Hrvata i katolika u Bosni i Hercegovini. Ova izjava izazvala je burne reakcije iz Sarajeva, gdje su mnogi političari i analitičari osudili takav pristup kao pokušaj daljnjeg fragmentiranja već podijeljenog društva. Ovaj stav je dodatno potvrđen kritikama iz stranaka koje se protive ideji etnonacionalizma. Ipak, iz HDZ-a su poručili da nijedna slična reakcija nije došla kada su, kako tvrde, godinama slabljen “daytonski tronožac” na račun Hrvata. Ova situacija dodatno ukazuje na prisutnost dvosmislenosti u tumačenju Daytonskog sporazuma i njegovih implikacija na aktuelna politička dešavanja.
Reakcije i Politička Kriza
HDZ-ov izaslanik u Domu naroda Federacije BiH, Damir Džeba, ukazuje na to da trenutna politička kriza proizlazi iz nametnutog građanskog koncepta u zemlji koja se sastoji od više naroda.
Ovaj stav dijeli i politički analitičar Frano Yehuda, blizak HDZ-ovim krugovima, koji naglašava da se funkcionalnost BiH može obnoviti isključivo povratkom modelima koji uvažavaju nacionalnu strukturu. Prema njegovim riječima, tu je ideja trećeg entiteta, koja je prvi put razmatrana još prije potpisivanja Daytonskog sporazuma, ponovno dobila na značaju.
Ovakvi prijedlozi oživljavaju rasprave o mogućim reorganizacijama Bosne i Hercegovine, što dodatno komplikuje već napet politički ambijent.
U tom kontekstu, Čovićeva medijska kuća naglašava da su “sve karte sada na stolu”. Ova izjava ukazuje na to da se političke borbe u BiH nastavljaju s novom žestinom. Također, diplomatski izvori potvrđuju niz sastanaka hrvatskog ministra vanjskih poslova, Gordana Grlića Radmana, u Washingtonu, gdje se susreo s ključnim osobama iz bliskog kruga američkog predsjednika. Ovi sastanci predstavljaju pokušaj HDZ-a da osnaži svoje političke pozicije i lobira za svoje interese na međunarodnoj sceni. Ovaj aspekt lobiranja dodatno ukazuje na važnost međunarodnog okvira u oblikovanju unutrašnje politike BiH.
Iako se čini da Dragan Čović ubrzava svoje političke ciljeve, ishod njegovih nastojanja neće zavisiti isključivo od lobiranja u Sjedinjenim Američkim Državama. Politička stvarnost u BiH je složena, a opstanak trenutnih koalicija i podrška partnera u državnoj vladi ključni su faktori koji će uticati na ostvarenje ambicija HDZ-a. U takvom okruženju, politički pregovori i interakcije između različitih stranaka postaju od vitalnog značaja, a pitanja koja se tiču nacionalnih identiteta ostaju centralna tema u budućim raspravama. Mnogi analitičari upozoravaju da bi nedostatak dijaloga i otvorene komunikacije mogao dovesti do daljnjeg produbljivanja podjela unutar društva i jačanja sukoba, što bi moglo imati dugoročne posljedice po stabilnost cijele regije.
