Čović: “Nećemo dozvoliti da drugi biraju našeg predstavnika u Predsjedništvu”
Uoči izbora 2026. godine, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), Dragan Čović, iznio je jasnu i odlučnu poruku prema kojoj njegova stranka neće dopustiti da drugi biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ova izjava dolazi u trenutku kada su političke tenzije u zemlji na visokom nivou, a rasprave o izmjenama Izbornog zakona postaju sve intenzivnije. Čović je naglasio da je došlo vrijeme da se ovo pitanje riješi jednom zauvijek, ističući da je neophodno omogućiti Hrvatima da biraju svog predstavnika bez uticaja drugih naroda.
U svom obraćanju, Čović je naglasio: “Nećemo dozvoliti da uđemo u 2026. godinu, a da se ponovi situacija u kojoj hrvatski narod ne bira svog predstavnika u Predsjedništvu BiH.” Ova izjava snažno odražava dugogodišnji zahtjev HDZ-a za izmjenama Izbornog zakona, koji bi omogućili da samo Hrvati imaju pravo glasati za svog predstavnika, umjesto da o njihovom izboru odlučuju, kako tvrde, većinski bošnjački glasovi. Ova situacija postaje posebno aktuelna u kontekstu izbornih rezultata iz prošlih godina, gdje su, prema tvrdnjama HDZ-a, hrvatske stranke često bile marginalizovane.
Problem “nametnutih predstavnika”
Ovaj problem, poznat kao “nametnuti predstavnici”, godinama je u fokusu političkog diskursa u Bosni i Hercegovini. HDZ BiH, zajedno s drugim strankama koje predstavljaju Hrvate, kontinuirano ističu da su posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, kandidati koje su podržavali izgubili od Željka Komšića.
Prema tvrdnjama HDZ-a, Komšića pretežno biraju Bošnjaci, što izaziva dodatne tenzije i nezadovoljstvo unutar hrvatskog naroda. Ova percepcija “nametnutih predstavnika” stvara osjećaj nepravde i frustracije među biračima, posebno onima koji se osjećaju izostavljenima iz političkih procesa.
Čović i njegovi saradnici već duže vrijeme rade na prijedlozima izmjena izbornog sistema, sa ciljem da se osigura da Hrvati biraju isključivo svog predstavnika. Međutim, za implementaciju ovih promjena neophodna je saglasnost svih relevantnih političkih aktera, uključujući bošnjačke stranke, koje često nisu sklone podršci HDZ-ovim prijedlozima. Ovakva situacija dodatno komplikuje mogućnost pronalaska zajedničkog rješenja koje bi zadovoljilo sve strane. Iako su neki od bošnjačkih političara otvoreni za diskusiju, čini se da su osnovni nesporazumi oko suštine ovih prijedloga neprevazidni.
Izborna reforma i međunarodni faktor
Izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini predstavljaju jedan od ključnih političkih izazova s kojima se zemlja suočava. Međunarodna zajednica, posebno Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, već godinama pokušava posredovati u pregovorima kako bi se postigla dugoročna rješenja.
Iako su određene reforme već nametnute od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta, HDZ BiH smatra da to nije dovoljno i da su potrebna dodatna prilagođavanja zakona kako bi se spriječilo ponavljanje situacije iz prethodnih izbora.
Mnogi analitičari smatraju da je ključni izazov za međunarodne aktere uspostaviti ravnotežu između različitih nacionalnih interesa kako bi se osigurala stabilnost i mir u regiji.
Čović je upozorio da pitanje izbora člana Predsjedništva nije samo političko, već i pitanje opstanka hrvatskog naroda u BiH. “Ako nam se ponovo nametne član Predsjedništva, to će imati ozbiljne posljedice po daljnje odnose u zemlji,” ističe Čović, naglašavajući uticaj ovakvih odluka na budućnost političkog ambijenta u Bosni i Hercegovini. Njegove riječi odražavaju strah od potencijalne destabilizacije koju bi nova “nametanja” mogla donijeti, te pozivaju na hitne mjere i konkretne akcije kako bi se osigurala legitimnost izbora.
Šta dalje?
Pred Bosnom i Hercegovinom su ključne godine u kojima će se odlučivati o budućnosti izbornog procesa i mogućim reformama. Opozicija često zamjera Čoviću što je do sada pregovarao s partnerima iz Sarajeva i međunarodne zajednice, ali bez konkretnih rješenja koja bi zadovoljila zahtjeve HDZ-a.
Ove kritike ukazuju na nesigurnost i složenost političke situacije u zemlji, gdje se čini da je teško postići široki konsenzus. Osim toga, unutar same HDZ BiH postoje različita mišljenja o strategijama koje bi se trebale primijeniti kako bi se osigurala bolja pozicija Hrvata u političkom sistemu.
Kako se bliže izbori 2026. godine, ostaje da se vidi hoće li se pronaći dogovor oko ovog ključnog pitanja ili će se situacija dodatno zakomplicirati. U svakom slučaju, jasno je da će naredni mjeseci biti presudni za oblikovanje političkog pejzaža u Bosni i Hercegovini, te za budućnost svih naroda u ovoj zemlji. Izazovi koje nosi politička klima, uz pritiske iz međunarodne zajednice, stavljaju dodatni teret na pregovarače i donosioca odluka, koji će morati raditi na iznalaženju rješenja koja će zadovoljiti sve strane i osigurati miran suživot u BiH.
