Kontroverze oko Željke Cvijanović i njenog poslovnog povezivanja s firmom Prim d.o.o.
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine i visoka funkcionerka Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), našla se u središtu kontroverzi zbog navodnih finansijskih transakcija koje uključuju firmu Prim d.o.o., u vlasništvu njenog supruga i sina. Prema informacijama do kojih su došli novinari iz Raporta, Cvijanović je odobrila beskamatnu pozajmicu u iznosu od 140.000 KM ovoj firmi, a izvori tvrde da su njen suprug i sin ubrzo nakon toga vratili dug. Ovo postavlja mnoga pitanja o transparentnosti i etici u poslovanju javnih službenika, posebno s obzirom na ulogu koju oni imaju u donošenju odluka koje utiču na život građana.
U svojoj izjavi o imovinskom stanju, koju je dostavila Centralnoj izbornoj komisiji BiH nakon općih izbora 2022. godine, Cvijanović je otvoreno navela ovu pozajmicu, što je dodatno povećalo sumnju u njen odnos sa firmom. Mnogi se pitaju kako je moguće da članica Predsjedništva, koja bi trebala raditi u interesu građana, istovremeno investira u posao svog supruga i sina, a da pri tome ne postoji odgovarajuća regulativa koja bi to spriječila. Takvi koraci ne samo da mogu narušiti povjerenje građana u institucije, već i otvoriti vrata za potencijalne zloupotrebe koje bi mogle imati dugoročne posljedice po društvo.
Finansijski uspjeh firme Prim d.o.o.
Prema podacima dostupnim na stranicama koje prate poslovne performanse kompanija, firma Prim d.o.o. je u posljednje dvije godine ostvarila višemilionske prihode, što ukazuje na to da su vlasnici u dobrom finansijskom stanju. Naime, firma se bavi pružanjem različitih usluga, uključujući i organizaciju događaja, što je postalo veoma profitabilno u današnje vrijeme. Ipak, postavlja se pitanje koliko su ti prihodi rezultat poštenog poslovanja, a koliko su rezultat povlaštenog položaja koji članovi porodice Cvijanović imaju. Igor Crnatak, poslanik u Narodnoj skupštini RS, ističe kako je firma Prim dobila poslove vrijedne 25 miliona KM na ATP turniru Srpska open 2023. godine, što dodatno komplikuje situaciju.
Osim što su ovi poslovi plaćeni budžetskim novcem, postoji zabrinutost zbog mogućih malverzacija i zloupotreba javnih sredstava. To izaziva sumnju među građanima, jer se često postavlja pitanje da li su ovi poslovi dodijeljeni kroz transparentne procedure ili su predmet političkog lobiranja i uticaja. Iako su najavljivane istrage o ovim poslovima, do sada nije bilo nikakvih konkretnih rezultata, što dodatno povećava sumnju u efikasnost i sposobnost nadležnih institucija da zaštite javni interes. U ovom kontekstu, postavlja se pitanje šta se dešava sa odgovornošću javnih funkcionera kada se suoče sa optužbama i kritikama javnosti.
Etika i sukob interesa
Kada je reč o pozajmljivanju novca firmi koja je u vlasništvu članova porodice Željke Cvijanović, etika postaje ključno pitanje. Kako je moguće da jedna izabrana državna funkcionerka djeluje kao privatna finansijska institucija, dok većina građana jedva sastavlja kraj s krajem?
Ova situacija otvara dodatna pitanja o sukobu interesa i pravilima koja bi trebala regulirati ovakve odnose. U demokratskim društvima, političari bi trebali biti uzor i djelovati u interesu svih građana, a ne samo svoje porodice.
Nažalost, iskustva iz prošlosti pokazuju da su mnogi političari skloni zloupotrebi vlasti, što dodatno smanjuje povjerenje građana u institucije.
Na kraju, vrijedno je napomenuti da je formirana Komisija za sprečavanje sukoba interesa u institucijama BiH, no do sada nije bilo značajnih rezultata. Građani se pitaju kakva je svrha postojanja ovakvih institucija kada se ne preduzimaju konkretne mjere protiv političara koji krše etičke norme i zakone. Iako je potrebno uspostaviti jasne smjernice i procedure kako bi se spriječili sukobi interesa, postoji zabrinutost da će ovakve komisije ostati neefikasne bez političke volje za reforme. Bilo bi neophodno da se komisija pozabavi slučajem Željke Cvijanović i njenim poslovnim vezama kako bi se osiguralo da se ovakvi incidenti ne ponavljaju.
Zaključak
U svijetu gdje su političari često povezani s privatnim firmama, građani se opravdano pitaju da li je glasanje za takve pojedince samo investicija u porodične biznise moćnika.
S obzirom na to da je mnogo političara u BiH, a posebno iz SNSD-a, uključeno u privatne poslove, neophodno je da se stvori jasnija granica između politike i biznisa. Samo tako će se povratiti povjerenje građana u institucije i osigurati transparentnost u radu javnih službenika.
U suprotnom, BiH će se suočiti s daljnjim erozijom povjerenja građana i destabilizacijom političkog sistema koji se već nalazi na klimavim nogama. Potrebno je djelovati proaktivno kako bi se uspostavile jasne norme i pravila koja će spriječiti zloupotrebe i omogućiti građanima da vjeruju u svoje institucije.
