Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Sanja Vulić, iznijela je oštre kritike na račun rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, tvrdeći da sudije ovog tijela ne donose odluke na temelju zakona, već prema unaprijed određenim političkim ciljevima. Prema njenim riječima, konačan cilj ovakvog djelovanja nije očuvanje Dejtonske Bosne i Hercegovine, već stvaranje onoga što je nazvala “islamskom BiH”.
Vulićeva je naglasila da je Ustavni sud BiH institucija u kojoj su sudije koje dolaze iz tri konstitutivna naroda, ali i međunarodni predstavnici, te je iznijela tvrdnju da trenutni sastav sudija favorizuje unitarni koncept države. Kao primjer, navela je Bošnjake Seadu Palavrić i Mirsada Ćemana, Hrvate Valeriju Galić i Marina Vukoju, te troje stranih sudija – Angeliku Nussberger iz Njemačke, Helen Keller iz Švicarske i Ledija Biankua iz Albanije. Prema njenim riječima, ove sudije ne rade u interesu svih građana, već isključivo u korist “bošnjačkog političkog Sarajeva”, pri čemu donose odluke koje su protivne interesima srpskog naroda.
Kritika uloge stranih sudija
Vulićeva je posebno naglasila da su strane sudije u Ustavnom sudu BiH ključni akteri u, kako ona tvrdi, sprovođenju političke agende koja ne uvažava prava svih konstitutivnih naroda. Prema njenim riječima, oni su spremni učiniti sve kako bi zadovoljili interese bošnjačkih političara, što se, prema njenim tvrdnjama, vidi kroz način na koji se odlučuje o apelacijama.
Istakla je nekoliko ključnih problema u funkcionisanju Ustavnog suda BiH:
- Donose odluke koje su uvijek u korist bošnjačkih političkih struktura;
- Ne uvažavaju prava srpskog naroda i Republike Srpske;
- Funkcionišu bez prisustva srpskih sudija, što dovodi u pitanje legitimitet njihovih odluka;
- Koriste privremene mjere koje, prema njenim riječima, nisu predviđene Ustavom BiH, već su naknadno uvedene kroz interna pravila suda.
Dejtonska BiH naspram unitarne BiH
Dalje u svom izlaganju, Vulićeva je naglasila da se srpski narod bori za očuvanje dejtonske Bosne i Hercegovine, dok, s druge strane, Ustavni sud BiH, prema njenim riječima, teži stvaranju unitarne BiH u kojoj bi dominirao samo jedan politički narativ.
Posebno se osvrnula na historijske aspekte ove borbe, ističući da se srpski narod kroz historiju uvijek borio za svoja prava i teritorije te da će tako biti i u budućnosti. Pritom je navela da je srpski narod već bio predmet političkih, pravnih i društvenih pritisaka, ali da neće odustati od očuvanja onoga što mu, prema njenom mišljenju, pripada u okviru Dejtonskog sporazuma.
Vulićeva je također kritikovala način na koji Ustavni sud BiH donosi odluke, naglašavajući da se one često donose bez prisustva srpskih sudija. Prema njenim riječima, takva praksa je neustavna jer Ustavni sud treba da funkcioniše sa devet sudija, a svako odlučivanje bez punog sastava, kako tvrdi, predstavlja pravni presedan koji dovodi u pitanje legitimitet donesenih odluka.
Sporna privremena mjera
Posebnu pažnju posvetila je odluci Ustavnog suda BiH da uvede privremenu mjeru, koja je, kako tvrdi, neustavna. Prema njenim riječima, privremena mjera nije predviđena Ustavom Bosne i Hercegovine, već je naknadno uvedena kroz Pravila suda, koja su također, prema njenoj ocjeni, pravno sporna.
Jedan od primjera koje je navela odnosi se na sudiju Seadu Palavrić, za koju tvrdi da još uvijek obavlja funkciju u Ustavnom sudu, iako bi prema njenom tumačenju već trebala biti u penziji. Ovim primjerom je željela ilustrovati kako se, prema njenom mišljenju, funkcije u Ustavnom sudu prilagođavaju određenim političkim interesima prenosi pressmediabih
