Vijeće sigurnosti UN: Sjednica o Bosni i Hercegovini
Krajem oktobra 2023. godine, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda će održati značajnu sjednicu koja će se fokusirati na analizu trenutne situacije u Bosni i Hercegovini (BiH). Ova sjednica dolazi u trenutku kada je regionalna stabilnost u opasnosti zbog složenih političkih tenzija. Kroz ovu sjednicu, članice Vijeća sigurnosti će razmatrati izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2023. godine. Nažalost, zbog protivljenja Ruske Federacije, koja trenutno predsjedava Vijećem, Schmidt neće biti prisutan na sjednici, što dodatno komplikuje situaciju. Međutim, vođa Predsjedništva BiH, Željko Komšić, učestvovat će u raspravi, predstavljajući stavove i interese svoje zemlje.
Politička kriza i izazovi institucija
Prema sažetku koji je objavila FTV, izvještaj Schmidta jasno ukazuje na to da je trenutna politička kriza u BiH rezultat serije odluka i poteza vlasti u Republici Srpskoj, koji su usmjereni protiv državnih institucija. Ove akcije nisu izolovane, već predstavljaju dio dugoročne strategije koja suštinski slabi centralne vlasti.
Na primjer, donošenje zakona na nivou entiteta koji direktno ometaju rad državnih institucija ukazuje na ozbiljnu institucionalnu krizu. Iako su tenzije visoke, važno je napomenuti da mir i stabilnost, barem zasad, ostaju očuvani, a prisustvo snaga EUFOR-a igra ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti i implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Evropske integracije i unutrašnji izazovi
Napadi na temeljne principe Dejtona imaju dalekosežne institucionalne i geopolitičke posljedice. Bosna i Hercegovina teži članstvu u Evropskoj uniji, međutim, unutrašnje političke podjele, koje su često etnički motivisane, koče napredak u ovom vitalnom procesu. Ipak, izvještaj ističe pozitivne pomake, kao što je usvajanje Programa reformi krajem septembra 2023. godine.
Ovaj program je neophodan za uspostavljanje stabilnijih odnosa unutar BiH i može otvoriti nove mogućnosti za napredovanje u evropskim integracijama, ali zahtijeva i široku podršku svih političkih aktera.
Pitanje interpretacije Dejtonskog sporazuma
Izvještaj također ukazuje na to da su nesuglasice oko tumačenja Dejtonskog sporazuma dodatno pojačane nakon presude protiv Milorada Dodika, vođe SNSD-a. U ovoj konstelaciji, sporna pitanja uključuju odluke Ustavnog suda BiH, ulogu međunarodne zajednice i visokog predstavnika, kao i pitanje državne imovine i budžetskih nadležnosti.
Dejtonski sporazum nije samo politički okvir, već međunarodna obaveza koja garantuje teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Ovaj aspekt se često zaboravlja, a njegovo ignorisanje može dovesti do ozbiljnih posljedica po unutrašnju stabilnost zemlje.
Raspad koalicija i zastoje u reformama
Tokom izvještajnog perioda, došlo je do raspada državne koalicije, što je dodatno zakomplikovalo političku situaciju. Stranke Trojke, koje čine SDP, NiP i NS, odlučile su se povući iz saveza sa SNSD-om, ostavljajući tako vlasti u velikoj političkoj krizi.
Ovaj korak dodatno otežava pregovore o reformama, jer su HDZ i SNSD odbili prijedlog o rekonstrukciji Vijeća ministara BiH. Kao rezultat toga, došlo je do gotovo potpunog zastoja u reformskim procesima, što može imati dugoročne posljedice po stabilnost zemlje. Najavljeni referendum u Republici Srpskoj, zakazan za 25.
oktobar, izazvao je zabrinutost međunarodne zajednice zbog mogućeg kršenja ustavnog i pravnog poretka.
Uloga EUFOR-a i ekonomski problemi
Misija EUFOR-Althea ostaje ključna za očuvanje mira i sigurnosti u BiH, a njen mandat će biti produžen 1. novembra 2023. godine. Ovaj potez se smatra izuzetno važnim za sigurnost i stabilnost zemlje, posebno u kontekstu rastućih političkih tenzija. Nažalost, pitanje državne imovine i dalje ostaje jedan od najvećih izazova za BiH.
Izvještaj upozorava da neujednačeno sprovođenje odluka Ustavnog suda usporava ekonomski razvoj zemlje. Dok Federacija BiH poštuje sudske odluke, vlasti u Republici Srpskoj često djeluju suprotno, stvarajući dodatne prepreke za razvoj i investicije.
Poziv na dijalog i budućnost BiH
Visoki predstavnik Schmidt naglašava potrebu za dijalogom i kompromisnim rješenjem koje bi omogućilo ekonomski napredak bez narušavanja vladavine prava. U trenutnim okolnostima, izuzetno je važno da sve političke stranke u BiH prepoznaju značaj saradnje i da se okrenu ka zajedničkom cilju – stabilnoj, prosperitetnoj i evropskoj budućnosti.
Samo zajedničkim naporima i otvorenim razgovorima moguće je prevazići postojeće podjele i izgraditi bolju budućnost za sve građane Bosne i Hercegovine. Ova sjednica Vijeća sigurnosti može biti prekretnica, ali samo ako svi akteri u BiH prepoznaju važnost zajedničkog rada na rješavanju problema.
