Odgoda vanredne sjednice Predsjedništva BiH: Politička i finansijska kriza
Politička scena Bosne i Hercegovine ponovo se našla u žiži javnosti zbog nedavne odluke o odgađanju vanredne sjednice Predsjedništva BiH. Ova sjednica, koja je trebala raspraviti Nacrt budžeta institucija BiH i međunarodne obaveze za 2025. godinu, postala je predmet kontroverzi i dodatnih tenzija među političkim akterima. Razlog odgađanja, kako je izjavila predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović, leži u zahtjevu Ministarstva finansija i trezora BiH. Ovaj razvoj situacije nije samo tehnički problem, već ukazuje na dublje institucionalne i financijske izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava.
Razlozi odlaganja sjednice
U dopisu koji je Cvijanović uputila svojim kolegama, Denisu Bećiroviću i Željku Komšiću, objašnjeno je da je odlaganje sjednice nužno zbog potrebe za konačnim utvrđenjem mogućih izmjena Nacrta budžeta. Ministarstvo finansija i trezora, naime, navelo je da su određene aktivnosti koje je Vijeće ministara naložilo Ministarstvu direktno povezane s novim finansijskim obavezama, što dodatno komplikuje situaciju. Ovaj zahtjev dolazi u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava s ozbiljnim finansijskim pritiscima zbog spora sa slovenačkom firmom Viaduct d.o.o. Portorož.
Finansijski teret i pravni spor
Osnovni problem u ovoj situaciji čini iznos potraživanja od 110.169.862,95 KM, kada se uzmu u obzir i dnevne kamate koje dostižu 9.000 eura. Ovaj složeni pravni spor uključuje BiH kao tuženu stranu, iako je izvor problema povezan s poslovanjem entiteta Republike Srpske.
U osnovi, RS se nije pridržavao svojih obaveza prema Viaductu, a konačnu cijenu ovog propusta plaća cijela država. Ovakvi slučajevi nisu neobični u BiH, gdje se često dešavaju pravni sporovi između entiteta i firmi, što dodatno otežava već krhki ekonomski sistem.
Političke posljedice
Odgoda sjednice Predsjedništva BiH također otvara brojna pitanja o sposobnosti institucija da se nose s kriznim situacijama. Predsjedavajuća Vijeća ministara, Borjana Krišto, istakla je da će Bosna i Hercegovina ispuniti svoje međunarodne obaveze i platiti dug, ali je također naglasila da će tražiti refundaciju od entiteta RS.
Ova situacija dodatno komplicira odnose između različitih nivoa vlasti u BiH. Djelovanje entiteta često se kosi s političkim ciljevima države, što dovodi do nesigurnosti i polarizacije među političkim akterima.
Ekonomija i međunarodni kredibilitet
U takvom okruženju, pitanje ekonomske stabilnosti i međunarodnog kredibiliteta Bosne i Hercegovine postaje ključno. Odgoda vanredne sjednice nije samo pitanje tehničke prirode, već odražava dublje institucionalne disfunkcionalnosti koje bi mogle usporiti procese reformi i evropskih integracija.
Međunarodna zajednica, posebno EU, prati razvoj situacije s velikim interesovanjem, s obzirom na to da bi nastavak ovakvih problema mogao ugroziti pristup BiH evropskim fondovima i daljem razvoju.
Međuinstitucionalna saradnja kao ključ rješenja
Na kraju, jasno je da ovakve situacije zahtijevaju veći stepen političke odgovornosti i međuinstitucionalne koordinacije. Svi akteri, bez obzira na entitetsku pripadnost, moraju shvatiti da stabilnost i kredibilitet države ne smiju biti moneta za političke ucjene.
U očuvanju mira, sigurnosti i ekonomske održivosti, ključno je da se uspostavi dosljedan mehanizam za sankcionisanje entitetskih vlasti koje svojim postupcima ugrožavaju interese države. Potrebno je razvijati dijalog i saradnju između različitih nivoa vlasti kako bi se izbjegli budući konflikti.
Bosna i Hercegovina mora pronaći put ka jačanju svojih institucija kako bi izdržala pritiske i izazove koji dolaze iz unutrašnjeg i vanjskog okruženja.
Zaključak: Izazovi i prilike za budućnost
U svjetlu aktuelnih događaja, Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim izazovima u pogledu svoje političke stabilnosti i ekonomske održivosti. Odgoda vanredne sjednice Predsjedništva BiH nije samo privremena smetnja, već signal o potrebi za transformacijom načina na koji se institucije funkcioniraju.
Očekuje se da će se u narednim mjesecima pojaviti razne inicijative koje će potencirati ideje o reformama unutar sistema, a uspjeh tih inicijativa zavisi od sposobnosti političkih lidera da prevaziđu vlastite interese u korist općeg dobra.
