Situacija u vezi sa radom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine postaje sve dinamičnija i složenija, kako zbog pravnih izazova koje zemlja ima na međunarodnom nivou, tako i zbog unutrašnjih operativnih problema. Na dnevnom redu posljednje sjednice našle su se mnoge značajne teme, od spora sa kompanijom Viaduct do pitanja kadrovske politike i problema u oblasti zračnog prometa.
Jedna od ključnih tačaka sjednice odnosila se na razmatranje Informacije o mogućnosti postizanja mirnog rješenja u pravnom sporu koji se vodi protiv Bosne i Hercegovine pred sudom u Belgiji. Ovaj spor proizašao je iz presude Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u slučaju Viaduct d.o.o. Portorož, te njegovih predstavnika Vladimira Zevnika i Borisa Goljevščeka protiv BiH. Presuda datira iz aprila 2022. godine, a cijeli slučaj se vodi pod oznakom ICSID ARB/16/36.
Pravobranilaštvo BiH predložilo je razmatranje potencijalnog mirnog rješenja kako bi se izbjegli dodatni troškovi i komplikacije u međunarodnoj arbitraži. Istovremeno, na stolu je bio i prijedlog o angažmanu međunarodne advokatske kancelarije NautaDutilh, konkretno advokata Sophie Jacmaiin, Jeala Francoisa Vandrooghenbroecka i Stana Brijsa, koji bi zastupali interese BiH u daljoj proceduri pred belgijskim sudom.
Paralelno sa ovim pravnim pitanjima, sjednica je otvorila i goruće probleme unutar države, kao što je iznenadna kriza u kontroli zračnog prometa. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH podnijelo je informaciju o vanrednoj situaciji u BHANSA-i (Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH), koja je nastala usljed naglih i masovnih bolovanja operativnog osoblja. Ova situacija ozbiljno je poremetila funkcionisanje zračnog prostora BiH i zahtijeva hitne institucionalne odgovore.
Na dnevnom redu našle su se i važne kadrovske odluke. Među njima su:
-
Prijedlog za imenovanje zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA);
-
Odluka o potvrdi imenovanja generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH;
-
Prijedlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Granične policije BiH;
-
Odluka o imenovanju članova Upravnog odbora Agencije za osiguranje BiH.
U kontekstu zakonodavne aktivnosti, predviđeno je i izjašnjavanje o više zakonskih prijedloga koji se tiču ključnih pitanja za buduće funkcionisanje institucija. Među njima su:
-
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama BiH, koji su predložili Saša Magazinović, Nihad Omerović i Sabina Ćudić;
-
Prijedlog zakona o Sudu BiH, predložen od strane delegate Marine Pendeš;
-
Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakona BiH, čiji je predlagač Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Poseban fokus stavljen je i na tehničku i infrastrukturnu modernizaciju javnih medijskih servisa. Tako je predviđeno razmatranje Informacije o statusu Projekta digitalizacije javnih radiotelevizijskih servisa u Bosni i Hercegovini, što je od izuzetne važnosti za demokratski razvoj i dostupnost informacija građanima širom zemlje.
Takođe, Vijeće ministara planira razmatrati Informaciju o realizaciji Plana implementacije dokumenta „Pregled odbrane”, kao i Akcijskog plana za razvoj i modernizaciju Oružanih snaga BiH u periodu od 2017. do 2027. godine. Ove informacije predstavljaju dio šireg sigurnosnog okvira kojim se nastoji unaprijediti operativna sposobnost vojske i sigurnosnih struktura BiH.
Još jedna važna stavka tiče se šeste evaluacije od strane GRECO-a (Grupa država protiv korupcije pri Vijeću Evrope), koja se odnosi na sprečavanje korupcije i jačanje integriteta na podnacionalnom nivou. BiH je obavezna da odgovori na nova pitanja i inicijative koje dolaze u okviru te evaluacije.
Na kraju dnevnog reda našla se i Informacija o pripremi za požarnu sezonu 2025. godine, gdje je predstavljena radionica o korištenju NICS tehnologija u borbi protiv požara, čime se potvrđuje nastojanje institucija da unaprijede odgovor na prirodne katastrofe i zaštite živote i imovinu građana.
Ova sjednica Vijeća ministara predstavlja jedan od važnijih trenutaka u aktuelnom političkom trenutku Bosne i Hercegovine. Sa jedne strane, zemlja se suočava sa ozbiljnim međunarodnim izazovima koji prijete njenoj fiskalnoj stabilnosti, a sa druge mora efikasno odgovarati na unutrašnje tehničke, sigurnosne i kadrovske probleme.
Jasno je da pred institucijama BiH stoji mnogo posla, ali i odgovornost da, kroz koordinisano djelovanje, zaštite interese države i njenog stanovništva u kompleksnom političko-pravnom okruženju.
