Politička scena u Bosni i Hercegovini još jednom je potvrdila koliko su blokade i međusobni sukobi prisutni u radu državnih institucija. Na televizijskom programu FTV-a održana je rasprava u kojoj su učestvovali Predrag Kojović, Edin Ramić i Nenad Grković, poslanici u Predstavničkom domu PSBiH. Povod je bila hitna sjednica Vijeća ministara i činjenica da Plan rasta iz Reformske agende nije usvojen.
U samom uvodu, podsjetilo se da je Predsjedništvo BiH dalo nalog Vijeću ministara da u roku od pet dana pripremi detaljan prijedlog budžeta. Taj zadatak trebao je biti osnova za dalje procese, ali prema mišljenju Predraga Kojovića, sve je zapelo na potezu Ministarstva finansija. On tvrdi da je ministar Srđan Amidžić čak zabranio svojim službenicima da rade na budžetu, što je dodatno zakomplikovalo čitavu situaciju.
Kojović je istakao da Predsjedništvo ima pripremljene i rezervne scenarije:
-
ako Ministarstvo finansija ne obavi svoj dio posla, budžet će biti vraćen u proceduru onakav kakav već postoji;
-
u slučaju da ni taj prijedlog ne prođe, tražit će se od Vijeća ministara potpuno novi dokument;
-
najavio je da će uložiti amandmane kako bi se popravile eventualne manjkavosti.
Prema njegovim riječima, u pitanju je najveći budžet u historiji BiH na državnom nivou, a značajno je i to da su po prvi put nakon dugo vremena u njega uključene i institucije kulture, izmirenje dugova BHT-a te dodatna sredstva za odbranu. Izdvojio je i planiranu kupovinu višenamjenskih helikoptera za Oružane snage, što pokazuje ozbiljne namjere u jačanju kapaciteta.
Kojović je dodatno pojasnio da bi Ministarstvo finansija trebalo detaljno analizirati broj zaposlenih, planove zapošljavanja i penzionisanja te druge potrebe institucija, kako bi se sredstva raspodijelila na transparentan način. Međutim, kako tvrdi, taj posao trenutno stoji jer Vijeće ministara odbija da izvrši svoje obaveze.
U nastavku je odgovorio i na pitanje o postojanju državne koalicije. Prema njegovom mišljenju, jedina realna platforma koja sada postoji jeste ona koju su dogovorili s opozicijom iz Republike Srpske, dok se od HDZ-a još uvijek čeka konačan stav. On je ocijenio da je politika Dragana Čovića u BiH suprotna onoj koju vodi HDZ u Hrvatskoj. Naveo je primjere poput sastanaka sa izraelskim i ruskim ambasadorima te proslava u Mostaru u trenutku dok traje genocid u Palestini, što je opisao kao jasnu političku poruku.
Posebno je otkrio da se nedavno održao sastanak između Dine Konakovića i Čovića, gdje je Čović obećao da će organizovati barem još jedan susret Trojke i HDZ-a, kao i uključivanje opozicije iz RS-a. Ipak, do tog poziva još uvijek nije došlo.
S druge strane, Nenad Grković iz Liste za pravdu i red naglasio je da je poznato zašto ministri SNSD-a nisu podržali Plan rasta. On to vidi kao osvetu Milorada Dodika zbog sankcija koje je dobio. Grković smatra da je time cijela država dovedena u situaciju da bude taoc jednog čovjeka, jer Dodik pokazuje spremnost da zajedno sa sobom u politički ambis povuče i svoj narod i čitavu BiH.
Govoreći o rješenjima, Grković je podsjetio da je postojao prijedlog da se Nebojša Vukanović imenuje za ministra sigurnosti BiH. Taj prijedlog nije realizovan, a odgovornost pripisuje HDZ-u, koji prema njegovom mišljenju jednako snosi krivicu za blokade kao i SNSD. Naglasio je da bi politička scena bila mnogo stabilnija da je HDZ na vrijeme prekinuo saradnju sa Dodikovom strankom.
O mogućem novom sastanku Trojke i HDZ-a, Grković je izrazio pesimizam. Prema njegovim riječima, ništa se od HDZ-a više ne očekuje, jer su se slična obećanja već čula na sastanku u Kupresu, ali bez konkretnih rezultata.
U raspravu se uključio i Edin Ramić iz SDA, naglašavajući problem niskih plata na državnom nivou u odnosu na entitetske. Mnogi radnici su napustili državne agencije i vratili se na poslove u entitetske institucije, gdje su plate znatno veće. On smatra da blokade imaju za cilj upravo to – da se oslabi državni nivo vlasti.
Ramić je podsjetio da je u vrijeme kada je SDA bila u vlasti 2022. godine budžet usvojen najbrže u historiji. Iako priznaje da tada nisu riješena sva pitanja poput kulture ili BHRT-a, naglasio je da bi i danas podržao budžet čak i sa nedostacima, jer bi on barem vršio pritisak na Ministarstvo finansija da nađe rješenja za povećanje plata i normalno funkcionisanje institucija.
Zaključno, ova rasprava jasno je pokazala nekoliko ključnih tačaka:
-
Budžet BiH ostaje centralna tema, ali je proces njegovog usvajanja zakočen političkim igrama.
-
SNSD koristi blokade kao sredstvo političkog pritiska i osvete.
-
HDZ se optužuje da je saučesnik u blokadama zbog neodlučnog i kontradiktornog djelovanja.
-
Opozicija i pojedini poslanici pokušavaju pronaći alternativne puteve, ali bez šire političke volje njihovi prijedlozi teško prolaze.
Ono što ostaje kao najvažnija poruka jeste da je cijela država zarobljena u političkim kalkulacijama, dok obični građani trpe posljedice – od zamrznutih plata do nefunkcionalnih institucija. Sve dok dominiraju lični i stranački interesi, put ka evropskim integracijama i ekonomskom napretku ostat će blokiran.
