Kontrolno brojanje glasova u Bosni i Hercegovini: Odluka CIK-a i izazovi na terenu
U Bosni i Hercegovini, situacija u vezi sa izborima postaje sve složenija nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) donijela odluku o ponovnom kontrolnom brojanju glasova na 51 biračkom mjestu. Ova odluka uslijedila je nakon što su otkrivene ozbiljne nepravilnosti u procesu glasanja, što je izazvalo zabrinutost među biračima i političkim akterima. Na vanrednoj sjednici CIK-a, koja je imala samo jednu tačku dnevnog reda, članovi su raspravljali o prijedlogu za kontrolu glasova, pri čemu su se pojavili različiti stavovi unutar samog odbora. Ovaj trenutak predstavlja ključnu tačku u procjeni vjerodostojnosti izbornog procesa i mogućnosti za daljnje korake prema reformi.
Tokom hitne sjednice, članovi CIK-a su razmatrali brojna izvještavanja o nepravilnostima, a jedna od najalarmantnijih informacija došla je iz jedne izborne jedinice gdje je zabilježeno oko 500 osoba koje nisu imale pravo glasati. Takve nepravilnosti nisu samo tehnički problem; one duboko potkopavaju povjerenje građana u cjelokupni proces izbora. Ovakva situacija ističe potrebu za transparentnošću i povjerenjem u izborne procese, što je ključno za demokratiju. Član CIK-a, Vanja Bjelica Prutina, prvi je istaknula da je inicijalno tražila da se izvrši kontrolno brojanje na svim biračkim mjestima, no zbog nedostatka vremena i resursa, predložila je da se provjere birališta gdje su prethodno uočene nepravilnosti. Ovaj pristup pokazuje njen proaktivan stav prema rješavanju problema, ali i svu kompleksnost koju nosi izbornom sistem.
U svojoj izjavi, Bjelica Prutina je naglasila da je na 106 biračkih mjesta registrovano glasanje osoba bez validnih identifikacionih dokumenata. Ova činjenica ukazuje na ozbiljne propuste u administrativnim procedurama i izaziva zabrinutost o tome koliko su izbori zaista slobodni i pravedni. Ona je također istaknula važnost podnošenja krivičnih prijava protiv odgovornih lica, kako bi se osiguralo da se ovakve nepravilnosti više ne ponavljaju. U tom kontekstu, javnost se pita koja će biti sudbina ovih prijava i hoće li nadležni organi reagovati na odgovarajući način. Ova situacija dodatno komplikuje već izazovni proces utvrđivanja rezultata izbora, a CIK se suočava s pritiskom da brzo donese odluke koje će imati dugoročne posljedice na političku stabilnost u zemlji.
Na sjednici je, međutim, došlo do podjela među članovima CIK-a. Vlado Rogić, jedini član koji je glasao protiv prijedloga o ponovnom brojanju, izrazio je zabrinutost da će dodatne provere dovesti do kašnjenja u objavljivanju rezultata. “Smatram da su ovo vrlo jednostavni izbori, i da bi trebali brzo utvrditi rezultate”, rekao je on. Njegovo stajalište ukazuje na napetost između potrebe za tačnošću i pritiskom za brzim rješavanjem situacije. Ipak, mnogi analitičari smatraju da pravilan pristup, koji uključuje detaljno ispitivanje svih nepravilnosti, može dugoročno osnažiti povjerenje građana u izborne institucije.
Članica CIK-a Irena Hadžiabdić naglasila je ozbiljnost situacije i potrebu za rigoroznim pregledom svih nepravilnosti. Istaknula je da su zaprimljeni podaci o nepravilnostima iz 145 biračkih mjesta u 19 općina, što ukazuje na sistemske probleme u izbornom procesu. Ove informacije dodatno naglašavaju potrebu za reformom izbornog sistema, koja bi uključivala poboljšanje procedura registracije birača i obuke izbornih službenika. Hadžiabdić je također spomenula kako su neki birački spiskovi nedostupni, što dodatno otežava utvrđivanje stvarnog broja glasača i njihova prava na glasanje. Ove prepreke bi mogle postati ključno pitanje koje će zahtijevati hitnu pažnju zakonskih i izvršnih vlasti.
Podaci koje je iznio član CIK-a Željko Bakalar ukazuju na ozbiljnost situacije. On je naveo da se u jednoj izbornoj jedinici radi o skoro 500 ljudi koji su glasali bez prava. Ove masovne nepravilnosti dovode u pitanje cijeli proces izbora i izazivaju zabrinutost među građanima. Bakalar je također potvrdio da je više od 100 biračkih mjesta dostavljeno na dodatnu analizu grafologu, što bi moglo dovesti do dodatnih mjera i potencijalnih sankcija prema odgovornima. Ova situacija ne samo da izaziva zabrinutost među biračima, već i izaziva pitanja o integritetu samog izbornog procesa i njegovih aktera.
U narednim danima, rezultati kontrolnog brojanja na ovih 51 lokaciji će biti ključni za daljnje postupanje CIK-a. Ova situacija pruža priliku za jačanje povjerenja u izborni proces ukoliko se svi koraci provedu transparentno i odgovorno. Građani, koji su već ranije izražavali sumnju u poštenje izbora, sada očekuju da će CIK djelovati u najboljem interesu demokratije. Kako bi se osiguralo da izbori budu pošteni i pravični, neophodno je da institucije rade zajedno i da se odgovara na sve izazove koji se pojave tokom procesa. Ova kriza može postati prilika za reformu i unapređenje izbornog sistema u Bosni i Hercegovini, a građani očekuju da će njihovi glasovi biti poštovani i da će rezultati odražavati volju naroda. U tom smislu, važno je da se ova situacija iskoristi za jačanje institucija i unapređenje povjerenja u političke procese.
