Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske, iznio je oštru kritiku na račun pravosudnih i sigurnosnih institucija Bosne i Hercegovine, naročito u svjetlu nedavne nagodbe između Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD-a, sa Sudom i Tužilaštvom BiH. Ova situacija, kako tvrdi Todorović, jasno ukazuje na duboku zloupotrebu položaja unutar ključnih državnih tijela, što predstavlja ozbiljan znak raskola i raspada institucija na državnom nivou.
U uvodu svog komentara, Todorović ističe da je nemoguće ne primijetiti nevjerovatne zloupotrebe moći u tri najvažnija državna organa: Tužilaštvu BiH, Sudu BiH i Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA). On smatra da je upravo kroz ovaj slučaj sa Dodikom razotkrivena potpuna instrumentalizacija ovih institucija od strane političkih lidera, što dovodi u pitanje njihov legitimitet i nezavisnost.
Sama nagodba koja je postignuta u Sarajevu, a kojom je Dodiku ukinut pritvor nakon što je dao izjavu Tužilaštvu, prema Todoroviću, otvara niz ozbiljnih pitanja o poštenju i integritetu pravosudnog sistema u BiH. On postavlja retoričko pitanje koje odražava opštu zabrinutost: ko će preuzeti odgovornost za one koji su na ovaj način iskorišćavali svoju moć i zakonske nadležnosti?
Na osnovu ovakvog scenarija, Todorović smatra da je legitimitet Tužilaštva BiH i Suda BiH sada ozbiljno doveden u pitanje, ne samo u predmetu koji se tiče Milorada Dodika, već i u svim drugim pravnim slučajevima koje ti organi vode. On jasno tvrdi da ovakav razvoj događaja direktno urušava povjerenje u pravosudni sistem i dovodi do stanja u kojem sudske odluke gube autoritet i smisao.
Važno je istaći da Todorović nije samo kritičar pojedinačnih poteza, već sagledava ovaj slučaj kao simptom šireg problema:
-
Raspad institucija u Bosni i Hercegovini,
-
Politizacija pravosuđa i sigurnosnih službi,
-
Instrumentalizacija državnih tijela za političke interese moćnih pojedinaca.
On upozorava da je stanje u kojem se nalaze ključne državne institucije – neodrživo i opasno za budućnost države. Ukoliko se ovakve prakse nastave, može se očekivati potpuna delegitimizacija pravnog sistema, što bi otvorilo vrata dodatnoj nesigurnosti i pravnoj anarhiji.
Todorović takođe navodi da je slučaj Dodikova nagodba jasan dokaz da pravosudne i sigurnosne institucije nisu više samostalne i nepristrasne, već da one služe kao sredstvo za ostvarivanje interesa određenih političkih grupa. Ovakva situacija, po njegovim riječima, potkopava temelje vladavine prava i demokratije u BiH.
Zaključno, Branko Todorović apelira na relevantne institucije i međunarodnu zajednicu da prepoznaju ozbiljnost trenutne situacije. Potrebno je:
-
Pokrenuti istragu i krivičnu odgovornost za zloupotrebe položaja,
-
Osigurati neovisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema,
-
Zaustaviti političku instrumentalizaciju sigurnosnih i sudskih institucija.
Bez ovih koraka, smatra Todorović, Bosna i Hercegovina će se suočiti s daljim slabljenjem institucija i gubitkom povjerenja građana u državu i njene organe. Njegova izjava nije samo kritika, već i upozorenje na alarmantno stanje u kojem se nalazi pravosudni sistem BiH, što zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju svih odgovornih aktera u zemlji i šire.
Ono što dodatno zabrinjava u cijelom ovom slučaju jeste činjenica da ovakve zloupotrebe položaja ne ostaju izolovane pojave, već predstavljaju dio šireg obrasca koji ugrožava samu suštinu funkcionalne države. Kad institucije kao što su Tužilaštvo i Sud BiH, čija je uloga da budu nezavisni čuvari pravde, postanu oruđe političkih moćnika, narušava se osnovni princip vladavine prava i demokratije. U takvom sistemu, pravda gubi svoj smisao, a građani ostaju bez zaštite svojih prava. Zbog toga su institucionalne reforme i depolitizacija sudstva i bezbjednosnih agencija neophodni koraci kako bi se povratilo povjerenje u državu i njene mehanizme. U protivnom, zemlja će nastaviti kliziti u pravnu i političku nestabilnost, što može imati dalekosežne posljedice na unutrašnju sigurnost i međunarodni položaj Bosne i Hercegovine.
Takođe, ovakva praksa zloupotrebe moći otvara prostor za dalju polarizaciju društva i podjele koje su već duboko ukorijenjene u BiH. Politički lideri koji koriste institucije za svoje lične interese, dovode u pitanje jedinstvo države i onemogućavaju stvaranje stabilnog okruženja za razvoj i prosperitet svih njenih građana. Ovo ne pogađa samo pojedince ili političke partije, već direktno utiče na svakodnevni život običnih ljudi, koji gube vjeru u sposobnost institucija da štite njihove interese i prava. U ovom kontekstu, neophodno je da se javnost i mediji aktivno uključe u nadzor rada pravosudnih institucija, ali i da se međunarodni faktori jasno ograde od ovakvih zloupotreba kako bi se sačuvala osnovna načela pravde i jednakosti pred zakonom.
