Obustava Istrage: Kontroverze i Posljedice za Ustavni Poredak BiH
Odluka Tužilaštva Bosne i Hercegovine o obustavi istrage protiv ključnih političkih figura, uključujući Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, izazvala je brojne kontroverze i oštre reakcije unutar domaće i međunarodne javnosti. Ova odluka nije samo pravno pitanje; ona nosi sa sobom duboke posljedice koje se tiču ne samo pravnog sistema, već i ukupnog ustavnog poretka države. Mnogi pravni analitičari i stručnjaci ističu da ova odluka predstavlja ozbiljan pravni i institucionalni promašaj, te dodatno ukazuju na potencijalne posljedice po ustavni poredak BiH. U nastavku ćemo istražiti različite aspekte ove situacije, uključujući pravni okvir, ustavne norme, reakcije javnosti, kao i značaj očuvanja ustavnog poretka.
Pravni Okvir i Ustavne Norme
Prema važećim pravnim normama, vlasti u Republici Srpskoj (RS) su se, kako se navodi, direktno usprotivile ustavnom poretku države. Naime, Viškovićeva Vlada, koja je predložila zakon o zabrani rada državnih agencija poput SIPA-e, Tužilaštva BiH i Suda BiH, zapravo je preuzela nadležnosti koje pripadaju isključivo državnim institucijama. Ovaj zakon je usvojen u Narodnoj skupštini RS pod predsjedavanjem Nenada Stevandića, a Milorad Dodik ga je potpisao i proglasio kao zakon 5. marta 2025. godine. Ovakvo ponašanje entitetskih vlasti može se smatrati direktnim napadom na suverenitet BiH i može otvoriti vrata za dodatne etničke tenzije unutar zemlje.
Ustavna Hijerarhija i Posljedice
Pravni stručnjaci ističu da je ustavni poredak u BiH hijerarhijski sistem koji jasno propisuje ko može donijeti i mijenjati zakone. Prema tim pravilima, isključiva nadležnost za uređivanje rada državnih agencija pripada Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne entitetskim institucijama. U ovom kontekstu, usvajanje i potpisivanje zakona o zabrani rada državnih institucija ne predstavlja samo neustavni akt, već se može smatrati i krivičnim djelom, odnosno napadom na ustavni poredak. Takav potez, prema analizi pravnih stručnjaka, može imati dalekosežne posljedice po pravni sistem BiH. Pojedini stručnjaci smatraju da bi ovakvo ponašanje moglo dovesti do slabljenja institucija BiH, a time i do erozije povjerenja građana u pravosudni sistem.
Reakcije i Kritike
Određeni krugovi u političkoj zajednici i pravnici kritikovali su odluku Tužilaštva da obustavi istragu, karakterizirajući je kao pravni apsurd. Mnogi su se zapitali na koji način pravni sistem može funkcionisati kada ključni akteri nisu odgovorni za svoje postupke.
Ova odluka je dovela do sumnji u političku neovisnost institucija, posebno nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Dodiku, Viškoviću i Stevandiću. Ovakvi potezi izazivaju duboku zabrinutost i raste skepticizam prema međunarodnoj zajednici koja se, čini se, povlači u pogledu svojih obaveza prema očuvanju mira i stabilnosti u BiH.
Mnogi smatraju da su ti potezi rezultat političkog uticaja te da su stvoreni uslovi za daljnje destabiliziranje ustavnog poretka BiH.
Značaj Održavanja Ustavnog Porečka i Principa
U ovom kontekstu, važno je naglasiti da je očuvanje ustavnog poretka ključno za stabilnost i opstanak države. Kada entitetske vlasti preuzmu nadležnosti koje su isključivo u domeni državnih institucija, to može dovesti do ozbiljnog ugrožavanja pravnog sistema.
Kako navode analitičari, država mora aktivno štititi svoj ustavni poredak, jer se radi o jednom od najtežih oblika ugrožavanja pravne države. U suprotnom, može doći do stvaranja pravne praznine koja bi mogla biti iskorištena od strane političkih aktera koji teže vlastitom interesu, a ne interesima građana ili države.
Zaključak: Test Institucionalne Sposobnosti
U zaključku analize o obustavi istrage, naglašava se da ovo nije samo pitanje političke volje, već i test sposobnosti institucija Bosne i Hercegovine da brane svoj ustavni poredak.
Kako bi se očuvala stabilnost i vladavina prava, važno je da sve institucije, uključujući Tužilaštvo, djeluju u skladu sa zakonom, bez političkog pritiska. Ova situacija predstavlja izazov ne samo za pravne, već i za političke strukture u zemlji, koje moraju pronaći put ka rješavanju ovih složenih problema.
Ključna je potreba za jačanjem demokratskih institucija i osiguranje da se svi akteri, bez obzira na političku pripadnost, suočavaju s pravdom. Ova situacija može poslužiti kao podsticaj za jaču mobilizaciju civilnog društva i javnosti u cilju osiguranja transparentnosti i odgovornosti vlasti.
