Na nedavno održanoj panel diskusiji pod nazivom “Dejtonski dijalog: Razgovori o miru i sigurnosti na Balkanu”, upriličenoj na Univerzitetu u Dejtonu, okupljeni stručnjaci i diplomate govorili su o izazovima sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina, ali i širi region Zapadnog Balkana. Centralna figura među govornicima bio je Michael Murphy, bivši američki ambasador u BiH, čije izjave su izazvale posebnu pažnju zbog njihove direktnosti i ozbiljnosti.
Murphy je u svom izlaganju jasno dao do znanja da bi eventualni raspad Bosne i Hercegovine imao ozbiljne posljedice po cijelu regiju. Naglasio je da takav scenarij ne bi mogao proteći mirno i da bi, usljed toga, bio ozbiljna prijetnja regionalnoj stabilnosti. “Ako dođe do raspada, teško da će to biti rezultat sporazuma. U tom slučaju posljedice bi bile nesagledive, ne samo za BiH, već i za sve zemlje Balkana,” upozorio je Murphy.
U raspravi koja se vodila tokom panel diskusije, osim Murphyja, učestvovali su i Ensar Eminović, diplomata, Miomir Žužul, bivši šef hrvatske diplomatije, te Jasmin Mujanović, istraživač iz Opservatorije za Zapadni Balkan. Svi sagovornici složili su se da se Balkan nalazi u osjetljivoj geopolitičkoj poziciji, naročito nakon početka ruske agresije u istočnoj Evropi, što dodatno pojačava potrebu za međunarodnim angažmanom.
Murphy je istakao da se Sjedinjene Američke Države moraju intenzivnije angažovati u Evropi jer ne mogu ostati po strani u trenutku kada se evropska sigurnost nalazi na prekretnici. Prema njegovim riječima, trenutna situacija zahtijeva da se SAD iznova preispita svoj pristup globalnom angažmanu, jer izolacija ili pasivnost nisu više opcija.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, Murphy je izrazio zabrinutost zbog sve prisutnijeg ruskog uticaja kroz proruske aktere u zemlji, za koje tvrdi da predstavljaju direktnu prijetnju miru i političkoj stabilnosti. U tom smislu, smatra da bi članstvo BiH u NATO savez bilo jedan od ključnih koraka u očuvanju njenog suvereniteta i sigurnosti.
U svom govoru, Ensar Eminović je podržao ovu ideju, tvrdeći da je ulazak Bosne i Hercegovine u NATO neophodan i hitan. Naveo je kako NATO treba djelovati preventivno, ne čekajući da dođe do potencijalne destabilizacije. Prema njemu, glavna smjernica vanjske politike BiH upravo treba biti euroatlantska integracija, jer bi to predstavljalo garant očuvanja mira i sigurnosti.
On je posebno naglasio da se radi i o interesu Sjedinjenih Američkih Država, jer bi eventualna destabilizacija Zapadnog Balkana neminovno otvorila prostor za ruski uticaj, što bi moglo imati dalekosežne posljedice i za ostatak Evrope. “Sprječavanje novog sukoba s Rusijom mora biti strateški prioritet,” rekao je Eminović.
U okviru diskusije dodatno je apostrofirano nekoliko ključnih tačaka:
-
Dejtonski mirovni sporazum, iako važan u historijskom kontekstu, danas ne odgovara potrebama savremenog državnog uređenja BiH.
-
Ustavne reforme su nužne kako bi se omogućilo efikasnije funkcionisanje države.
-
Sigurnosna arhitektura regiona mora biti pojačana kroz veće uključivanje međunarodnih partnera, prvenstveno NATO-a.
-
Ruski uticaj predstavlja značajnu prijetnju i mora biti suzbijen kroz integracione procese.
Trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, koji je zaustavio krvavi rat u Bosni i Hercegovini, jasno je da je vrijeme za novu fazu političkog i institucionalnog razvoja. Dok su devedesete zahtijevale prekid rata, sadašnja era zahtijeva demokratizaciju, stabilnost i integraciju u međunarodne strukture.
Zaključno, Murphy i ostali učesnici panela u Dejtonu upozorili su da se međunarodna zajednica ne smije ponašati pasivno u vezi sa Bosnom i Hercegovinom. Budućnost Zapadnog Balkana je u jasnoj, odlučnoj i strateškoj akciji. Ako se ta šansa propusti, posljedice mogu biti dugoročne, ozbiljne i nimalo lokalizovane. Balkanski mir nije nešto što se može uzimati zdravo za gotovo – to je proces koji zahtijeva stalnu pažnju, podršku i odlučnost međunarodnih aktera, prije svega Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.
