Bosanskohercegovačka javnost je 11. marta saznala za kontroverzan potez Željke Cvijanović, predsjedavajuće Predsjedništva BiH, koji je izazvao oštre reakcije.
Naime, Cvijanović je uputila evropskim diplomatama non-paper dokument upitnog sadržaja, u kojem je iznijela niz netačnih tvrdnji. Među njima se posebno izdvaja optužba da su 1. marta, na Dan nezavisnosti BiH, “mahalo zastavama Hamasa i Hezbolaha,” te da su nekoliko dana ranije navodno napadnuti Srbi uposleni u institucijama BiH.
Ova informacija, koja je izazvala burne reakcije, prvobitno je plasirana od strane SRNA-e, novinske agencije Republike Srpske, koja je 27. februara objavila vijest da su “ispred Predsjedništva BiH napadnuti Srbi s Pala.”
Kako bi provjerio ove tvrdnje, portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je Upravu policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Njihov odgovor bio je jasan – nijedan takav incident nije prijavljen Policijskoj upravi Centar, koja pokriva područje na kojem se nalazi zgrada Predsjedništva BiH. Također, policijski izvori su potvrdili da nemaju nikakve informacije koje bi potkrijepile tvrdnje o napadu na Srbe.
S obzirom na ove navode, ponovo su kontaktirali MUP Kantona Sarajevo kako bi provjerili dodatne optužbe iznesene u non-paper dokumentu. Prema njihovim saznanjima, ni tokom proslave Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine nije zabilježen niti prijavljen bilo kakav incident koji bi potvrdio tvrdnje Cvijanovićeve da su se tog dana u Sarajevu “mahale zastave Hamasa i Hezbolaha.”
Postavlja se pitanje koji je stvarni motiv ovakvih izjava predsjedavajuće Predsjedništva BiH. Umjesto da se, u skladu sa svojom funkcijom, zalaže za dobrobit Bosne i Hercegovine, Cvijanovićev pristup djeluje kao pokušaj da našteti ugledu države na međunarodnoj sceni. Svojim postupcima pokušava stvoriti negativnu sliku o BiH u očima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, ali istina uvijek na kraju ispliva na vidjelo.
Jasno je da se radi o još jednom u nizu pokušaja političkog manipuliranja i dezinformisanja, što može imati ozbiljne posljedice po međunarodni ugled Bosne i Hercegovine. Ovakve tvrdnje ne samo da nemaju utemeljenje u činjeničnom stanju, već doprinose podizanju političkih tenzija unutar zemlje i regije. U svjetlu ovih događaja, ključno je da se javnost informiše putem provjerenih izvora, kako bi se spriječilo širenje neosnovanih tvrdnji koje mogu dodatno destabilizirati ionako osjetljivo političko okruženje u BiH.
