Građani Sarajeva izrazili su nezadovoljstvo prema trenutnom stanju u Bosni i Hercegovini, što je kulminiralo protestima protiv visokog predstavnika međunarodne zajednice, Christiana Schmidta. Prema demonstrantima, Schmidt se, umjesto da radi na stabilizaciji države i jačanju multietničke tradicije, priklonio retrogradnim snagama koje podržavaju očuvanje etničkih podjela. Ovi podjeli, prema mišljenju građana i brojnih intelektualaca, koče razvoj i napredak zemlje već desetljećima. Njihov stav je da Schmidt mora otići.
Jedna od ključnih ličnosti na ovim protestima bio je Slaven Kovačević, čiji je pravni spor o izbornoj diskriminaciji doveo do jedne od značajnih presuda Evropskog suda za ljudska prava (ECHR). Ova presuda ukazala je na diskriminatorne aspekte izbornog sistema u Bosni i Hercegovini, koji stanovnicima Federacije omogućava da biraju isključivo između bošnjačkih i hrvatskih kandidata, dok se ostali građani ne mogu kandidirati. Kovačević je istakao kako trenutni sistem pogoduje političkim elitama koje održavaju etničke podjele, što je dovelo do političke stagnacije u zemlji.
Demonstranti su jasno pokazali nezadovoljstvo Schmidtovim potezima. Smatraju da je on prešao granicu neutralnosti koja je karakteristična za visokog predstavnika međunarodne zajednice. Umjesto da podrži napore za izgradnju nediskriminatorne države, on je, prema njihovim tvrdnjama, stao na stranu nacionalističkih snaga. Naime, Schmidt je, kako tvrde, čak pokušao da se umiješa u presude Evropskog suda za ljudska prava koristeći se skupim advokatima kako bi poništio odluku koja bi osigurala ravnopravnost građana.
Ključni problemi koje su demonstranti naglasili uključuju:
- Podršku retrogradnim nacionalističkim sistemima
- Zanemarivanje presuda Evropskog suda koje bi omogućile izbornu jednakost
- Političko pogodovanje elitama koje održavaju podjele u zemlji
Ove podjele su posebno izražene u Federaciji, gdje većina stanovništva, koja uključuje Bošnjake, “ostale” i manjine, podržava promjene koje bi omogućile jednaka prava za sve građane. Međutim, nacionalističke stranke, koje predstavljaju interese srpskih i hrvatskih političkih elita, nastoje zadržati kolektivna prava. Prema njihovom mišljenju, ukidanje ovih prava dovelo bi do destabilizacije i uništenja države. Demonstranti se ne slažu s ovim tvrdnjama i smatraju da bi pravedniji izborni sistem samo osnažio demokratske procese u zemlji.
Jedan od ključnih trenutaka protesta bilo je isticanje Schmidtove povezanosti s nacionalistima. Prema Slaven Kovačeviću, Schmidt je postao ključna figura u očuvanju sistema koji su, prema njegovim riječima, “izgrađeni na genocidu i udruženim zločinačkim pothvatima”. Ove tvrdnje su izazvale posebnu pažnju među demonstrantima, koji su ih dočekali s odobravanjem. Smatraju da Schmidtova uloga više nije osiguranje mira, već da djeluje u interesu političkih struktura koje su izravno odgovorne za podjele unutar Bosne i Hercegovine.
Kritika na Schmidtov račun dodatno je pojačana njegovim stavom prema osudi Ratka Mladića, bivšeg generala bosanskih Srba, kojeg je UN-ov sud u Haagu osudio za ratne zločine. Schmidt je, prema navodima, Mladića stavio u istu ravan s bivšim predsjednikom Bosne i Hercegovine, što je izazvalo dodatne kontroverze. Demonstranti su to doživjeli kao pokušaj relativizacije zločina i podilaženje nacionalističkim interesima.
Osim samog protesta, važan aspekt cijele situacije leži u činjenici da se sve veći broj građana pridružuje kritikama na račun visokog predstavnika. Mnogi smatraju da Schmidtov rad podkopava napore za izgradnju pravedne i građanske države, koja bi bila oslobođena etničkih podjela. Protesti u Sarajevu pokazali su da se nezadovoljstvo ne odnosi samo na trenutne političke elite, već i na ulogu međunarodne zajednice, koja, prema mišljenju mnogih, ne radi dovoljno na stvaranju ravnopravnog društva.
Zaključno, protesti u Sarajevu pokazuju sve veći raskol između građana koji traže promjene i političkih elita koje nastoje zadržati status quo. Christian Schmidt, koji bi trebao biti garant stabilnosti i mira u Bosni i Hercegovini, prema mišljenju mnogih, svojim potezima doprinosi očuvanju sistema koji je utemeljen na podjelama. Građani, intelektualci i borci za ljudska prava sve glasnije ističu potrebu za promjenama, a presude Evropskog suda za ljudska prava ukazuju na to da je sadašnji sistem diskriminirajući. Očekivanja su da će protesti poput ovih nastaviti jačati pritisak na međunarodnu zajednicu i domaće vlasti kako bi se osigurala jednakost za sve građane Bosne i Hercegovine.
