Povodom obilježavanja 9. januara, koji se u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska slavi kao neustavni dan, oglasio se Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Bećirović je iznio nekoliko ključnih stavova vezanih za ovaj datum, ističući da je taj dan u suprotnosti s Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Naglasio je da je osnovna odgovornost svih organa vlasti u Bosni i Hercegovini poštivanje tih temeljnih pravnih okvira, a posebno konačnih odluka Ustavnog suda BiH.
Prema Bećirovićevim riječima, 9. januar je dan koji ne odražava zajedničke vrijednosti svih naroda i građana BiH, jer simbolizira samo jedan narod, srpski narod. Odluka o njegovom obilježavanju donesena je bez pristanka drugih naroda, čime se, kako je rekao, dovodi u pitanje jedinstvo BiH. Ustavni sud BiH jasno je utvrdio da taj datum ne može biti praznik koji odražava kolektivno sjećanje svih naroda, što ga čini nelegalnim. Bećirović je također naglasio da je nepoštivanje ovih odluka krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH i pozvao nadležne institucije da hitno reaguju u skladu sa svojim nadležnostima.
Bećirović je podsjetio da entitet Republika Srpska egzistira unutar BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Iako entiteti imaju određena prava unutar BiH, samo Bosna i Hercegovina ima kontinuitet, što znači da se ne može smatrati samostalnom državom. Ovdje je iznio ključnu pravnu razliku, napominjući da nikakvo obilježavanje nelegalnih praznika ne može promijeniti ovu činjenicu. Njegova poruka bila je jasna – BiH je država s jedinstvenim pravnim sistemom i ne može biti podjeljena kroz političke manipulacije koje pokušavaju narušiti njen integritet.
Također, Bećirović je ukazao na antropološke i pravne posljedice politike koja je vodila prema razdvajanju naroda u BiH. Taj proces bio je u suprotnosti s međunarodnim pravom i domaćim pravnim sistemom, a rezultirao je ratnim zločinima, uključujući genocid nad Bošnjacima. Bećirović je istakao da su ti zločini nesporne činjenice koje su potvrđene presudama najviših sudova UN-a, čime se još jednom podsjeća na duboke historijske rane koje BiH nije zaboravila.
Posebnu pažnju Bećirović je posvetio miješanju vlasti Republike Srbije u unutrašnja pitanja BiH. Naglasio je da bi vlasti Srbije trebale poštovati Dejtonski mirovni sporazum i ne smiju se miješati u pitanja koja su isključivo u nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Svako kršenje međunarodnog prava i podržavanje separatističkih težnji predstavlja ozbiljan prekršaj koji ima široke političke i pravne posljedice, kako za BiH, tako i za međunarodnu zajednicu. Bećirović je jasno poručio da takvo ponašanje predstavlja prijetnju stabilnosti i integritetu BiH, kao i da nije u skladu s osnovnim vrijednostima na kojima počiva Europska unija.
Zaključno, Bećirović je pozvao sve političke aktere, posebno vlasti u susjednoj Srbiji, da poštuju odluke Ustavnog suda BiH i da se suzdrže od bilo kakvih poteza koji bi mogli dodatno destabilizirati situaciju u Bosni i Hercegovini. Ova njegova izjava nije samo politički, već i pravni apel za očuvanje stabilnosti i integriteta države BiH, koju, kako je istakao, treba čuvati i poštovati u skladu s dejtonskim principima.
Bećirović je u svom obraćanju također istakao da je važno da političke stranke i građani BiH prepoznaju ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze. Naglasio je da je za opstanak i napredak BiH neophodno usmjeriti energiju ka izgradnji sloga i međusobnog poštovanja, što se ne može postići kroz djelovanja koja podrazumijevaju razdvajanje i segregaciju. Prema njegovim riječima, BiH mora ostati stabilna država u kojoj će svi njeni narodi imati jednake šanse i prava, a ne biti podijeljeni prema etničkim i političkim linijama. Stoga je apelirao na sve relevantne aktere, uključujući političke lidera iz svih naroda, da rade na izgradnji zajedničke budućnosti i da ne podržavaju politike koje unose podjele i nesigurnost.
Na kraju, Bećirović je istakao da je za BiH ključno očuvanje njenog međunarodnog statusa i integriteta. Njegov poziv na poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i osnovnih načela međunarodnog prava, upućen je ne samo vlastima unutar BiH, već i međunarodnim partnerima koji prate situaciju u zemlji. On je naglasio da BiH, kao sastavni dio međunarodne zajednice, mora i dalje biti usmjerena ka evropskim integracijama i osnaživanju svojih institucija kako bi postigla napredak u svim sektorima i ostvarila stabilnost koja je neophodna za dugoročnu bezbjednost i prosperitet.
