Poslovni kolaps u Bosni i Hercegovini: Stečajevi i likvidacije
U posljednjih nekoliko dana, Bosna i Hercegovina se suočila sa značajnim ekonomskim neuspjehom, koji se manifestovao kroz stečajeve i likvidacije brojnih firmi. Ove sedmice, čak 29 kompanija je zvanično okončalo svoje poslovanje, što ukazuje na duboke probleme u ekonomskom sektoru. Među najznačajnijim gubicima je i sarajevski ogranak kompanije “Prointer IT rješenja i servisi”, koja je bila povezana sa banjalučkim “Prointer ITSS-om”. Ova firma je ugašena nekoliko mjeseci nakon što su uvedene američke sankcije, koje su direktno uticale na njen rad zbog povezanosti sa porodicom Milorada Dodika.
Šta je dovelo do stečajeva?
U proteklih sedam ili osam godina, “Prointer ITSS” je bila vodeća firma u oblasti javnih nabavki u Republici Srpskoj, osiguravajući mnoge ugovore za tehnološka i softverska rješenja. Međutim, politička i ekonomska previranja, uključujući sankcije, doprinijela su njenom kolapsu. U trenutku kada je firma prestala da postoji, svi njeni računi su ugašeni, a likvidacioni postupak je otvoren, što dodatno oslikava tešku situaciju u kojoj se kompanija našla. Ovaj scenario nije jedinstven; mnoge druge kompanije suočavaju se sličnim izazovima, što ukazuje na sistemske probleme u poslovnom okruženju.
Naime, ekonomska kriza u Bosni i Hercegovini nije uzrokovana isključivo vanjskim faktorima, iako su sankcije izuzetno uticale na poslovanje određenih firmi. Unutrašnji faktori kao što su neefikasna administracija, korupcija, nepovoljni zakoni i propisi, kao i niska produktivnost radne snage, doprinose stvaranju nepovoljnih uslova za rad. U ovom kontekstu, mnoge kompanije, koje bi normalno mogle napredovati, suočavaju se s preprekama koje onemogućavaju njihov rast i razvoj.
Geografska raspodjela stečajeva
Analizirajući situaciju iz perspektive geografske raspodjele, može se uočiti da je od 29 ugašenih firmi, 10 iz Republike Srpske, a ostatak iz Federacije BiH. U Banja Luci su zatvorene tri kompanije, uključujući “Gardoš”, “Altro” i “Timeline Resources”.
Ove firme su bile poznate po različitim sektorima, od građevine do IT usluga, a njihovo zatvaranje dodatno komplikuje situaciju na tržištu rada. Ostale firme, kao što su “Medical gloves” iz Prnjavora i “Rubikon” iz Bijeljine, takođe su prestale sa radom, što stvara dodatni pritisak na lokalnu ekonomiju.
U Federaciji BiH, 19 firmi je zatvorilo svoja vrata, uključujući “Isbat” i “Dizah Company” u Sarajevu. Ova situacija nije samo statistički podatak, već ima stvarne posljedice na svakodnevni život građana. Posebno su pogođeni radnici koji su ostali bez posla, ali i lokalni dobavljači i partneri koji zavise od ovih kompanija.
Ovakve likvidacije ne samo da smanjuju konkurentnost regije, već i dodatno destabilizuju lokalne ekonomije.
Uticaj na tržište rada
Ova masovna likvidacija firmi donosi sa sobom ozbiljne posljedice za tržište rada. Mnogi radnici ostaju bez posla, a to dodatno otežava ionako lošu situaciju na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. Prema nekim procjenama, više od stotinjak ljudi izgubilo je svoje radne pozicije zbog gašenja ovih kompanija.
S obzirom na to da su mnoge od ovih firmi bile ključne za zapošljavanje lokalnog stanovništva, njihovo zatvaranje predstavlja veliku prijetnju za ekonomsku stabilnost regije.
Ostvarivanje novih radnih mjesta postaje sve teže, a visoka stopa nezaposlenosti ostavlja ozbiljne posljedice na društvo, uključujući povećanje siromaštva i socijalne tenzije. Radnici koji su izgubili posao često se suočavaju sa otežanim pronalaženjem novog zaposlenja, posebno u uslovima kada se tržište rada smanjuje.
Ova situacija zahtijeva hitne mjere kako bi se pomoglo onima koji su pogođeni, uključujući programe obuke i prekvalifikacije kako bi se olakšao njihov povratak na tržište rada.
Reakcije javnosti i vlasti
Reakcije na ovaj poslovni kolaps su bile različite. Sa jedne strane, javnost izražava zabrinutost zbog neizvjesnosti koja prati ekonomsku budućnost zemlje. Mnogi građani su skeptični prema sposobnosti vlasti da se nose sa ovim izazovima, a prosvjedi i izražavanje nezadovoljstva postaju sve učestaliji.
Sa druge strane, vlasti su često pokušavale minimizirati uticaj ovih događaja, ukazujući na globalne ekonomske faktore koji su uticali na situaciju.
Mnogi analitičari smatraju da su sankcije, politička nestabilnost i loša poslovna klima glavne prepreke razvoju ne samo ovih kompanija, već i cjelokupnog privrednog sektora u zemlji.
Kritičari vlasti tvrde da bi se državne institucije trebale više angažovati u osiguravanju stabilnosti i pravne sigurnosti kako bi privukle strane investicije koje su ključne za oporavak ekonomije. Izostanak ovih mjera može dovesti do još većih problema u budućnosti, uključujući masovne migracije mladih i obrazovanih ljudi.
Perspektiva za budućnost
Dok se Bosna i Hercegovina suočava sa ovim izazovima, budućnost ekonomije ostaje neizvjesna. Potrebne su brze i efikasne mjere kako bi se stabilizovalo tržište rada i obnovilo povjerenje investitora.
Bilo bi korisno da se fokusiramo na diversifikaciju privrede, podršku malim i srednjim preduzećima, kao i na ojačavanje zakonske regulative koja bi mogla pomoći u stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja.
Bez ovih promjena, Bosna i Hercegovina bi mogla nastaviti opadati u ekonomskoj krizi, što bi imalo dugoročne posljedice po sve njene građane.
Osim toga, neophodno je uključiti i privatni sektor u proces donošenja odluka, kako bi se osiguralo da se mere koje se preduzimaju za oporavak tržišta rada i privrede u cjelini adekvatno usklađuju sa potrebama tržišta.
U tom smislu, dijalog između vlasti, poslodavaca i radnika bi trebao biti prioritet, jer samo kroz zajednički rad možemo pronaći rješenja koja će unaprijediti poslovno okruženje i smanjiti rizik od daljnjih stečajeva.
