Američka ambasada u Bosni i Hercegovini odgovorila je na pitanje postavljeno od strane novinara emisije FACE, a koje se tiče budućnosti američke politike prema Bosni i Hercegovini nakon što je Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima i osigurao svoj drugi mandat. Ova tema izazvala je veliku pažnju s obzirom na trenutnu političku situaciju i moguće posljedice po stabilnost regiona, posebno u kontekstu ambicija lidera Republike Srpske, Milorada Dodika.
Trumpova pobjeda označila je povratak na političku scenu ličnosti koja je već ranije ostavila snažan utisak na međunarodne odnose. S obzirom na to da je Trump najavljen kao 47. predsjednik Sjedinjenih Država, mnogi su se zapitali kakav će uticaj njegov povratak imati na globalnu politiku, a posebno na regiju zapadnog Balkana. Njegova inauguracija zakazana je za 20. januar 2025. godine, a s obzirom na prethodne mandate, postoji mnogo spekulacija o mogućim promjenama.
Jedan od glavnih političkih aktera koji je otvoreno izrazio podršku Donaldu Trumpu je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a. Dodik je, još tokom Trumpovog prvog mandata, dospio na američku crnu listu zbog svojih djelovanja koja su ocijenjena kao destabilizirajuća za region. Prve sankcije uvedene su mu 2017. godine, a s obzirom na te sankcije, njegova podrška Trumpu u ovom kontekstu djeluje pomalo kontradiktorno, ali i strateški.
Milorad Dodik je poznat po tome što često izaziva kontroverze svojim izjavama i političkim planovima. Jedna od njegovih najzapaženijih izjava ove godine bila je ta da bi pobjeda Trumpa mogla otvoriti mogućnost za otcjepljenje entiteta RS od Bosne i Hercegovine. Ova izjava izazvala je ozbiljne reakcije kako unutar BiH, tako i na međunarodnoj sceni, s obzirom na to da bi takav korak imao značajne posljedice po regionalnu stabilnost.
Suočeni s tim izjavama i spekulacijama, novinari FACE-a odlučili su poslati upit Američkoj ambasadi u Bosni i Hercegovini kako bi saznali stav trenutne američke administracije. Pitanje koje je postavljeno glasilo je da li se, s obzirom na izbor republikanskog kandidata, politika Sjedinjenih Američkih Država prema BiH mijenja.
Odgovor ambasade bio je vrlo jasan i odlučan: „Politika Sjedinjenih Država prema Bosni i Hercegovini uživa podršku obje stranke u SAD-u i dosljedna je već preko tri desetljeća – Sjedinjene Države podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH, kao i njenu integraciju u euroatlantske institucije.“ Ova izjava potvrđuje da, bez obzira na političke promjene unutar same Amerike, osnovni principi američke politike prema BiH ostaju čvrsti i nepromjenjivi.
Sjedinjene Države su istaknule da će i dalje podržavati sve građane BiH dok rade na jačanju svoje demokratije, ekonomskom razvoju i osiguravanju mjesta koje Bosna i Hercegovina zaslužuje unutar euroatlantske zajednice. Ova poruka jasno signalizira da SAD, iako prolaze kroz unutrašnje političke promjene, nastavljaju s posvećenošću očuvanju stabilnosti i sigurnosti regiona.
Novinari FACE-a su se, osim pitanja o općoj politici prema BiH, osvrnuli i na moguću promjenu stava prema Miloradu Dodiku i njegovim sankcijama. Međutim, odgovor Ureda za odnose s javnošću Američke ambasade bio je nešto suzdržaniji kada se radi o konkretnim koracima protiv pojedinaca: „Vlada SAD-a javno ne komentariše razmatranja pojedinačnih sankcija“. Ovaj odgovor ostavlja prostor za spekulacije, ali također pokazuje da se odluke o sankcijama donose na temelju opsežnih internih analiza i da se ne objavljuju unaprijed.
Dodikove ambicije, koje uključuju otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, izazivaju ozbiljnu zabrinutost kako unutar BiH, tako i šire. Međutim, stav Sjedinjenih Američkih Država u vezi s ovim pitanjem ostaje nedvosmislen – podrška suverenitetu i cjelovitosti BiH je prioritet. To znači da svi pokušaji destabilizacije ili promjena granica unutar BiH bez dogovora sa svim ključnim akterima neće naići na podršku međunarodne zajednice, posebno ne od strane SAD-a.
U zaključku, iako Milorad Dodik nastavlja s podrškom Trumpu i nadom u promjene koje bi mogle raditi u njegovu korist, jasno je da osnovni principi američke vanjske politike ostaju nepromijenjeni. Podrška multietničkom karakteru i teritorijalnom integritetu BiH nije stvar trenutne politike nego dugoročne strategije koja se proteže kroz više administracija. Ovaj čvrst stav ukazuje na to da će svi potezi koji mogu destabilizirati region biti pomno praćeni i, ukoliko bude potrebno, sankcionisani.
Dakle, iako je politička scena zapadnog Balkana podložna promjenama, podrška BiH u njenom putu ka stabilnosti i integraciji ostaje ključan prioritet za SAD.
