U posljednjem javnom istupu, advokatica Sabina Hota Ćatović iznijela je ozbiljne optužbe i duboku zabrinutost zbog načina na koji su pravosudne institucije Bosne i Hercegovine postupile u slučaju predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika. Njeno obraćanje ukazuje na mnogo šire i dublje probleme od puke procesne nepravilnosti – riječ je, kako tvrdi, o sistemskom urušavanju države i njenog pravnog poretka.
Nakon višemjesečnog izbjegavanja pravosudnih organa, Dodik se 4. jula iznenada pojavio u sjedištu Tužiteljstva BiH u Sarajevu, gdje je i saslušan. Nedugo nakon toga, Sud BiH mu je ukinuo pritvor. Sličan tretman dobili su i drugi visoki zvaničnici Republike Srpske – Radovan Višković i Nenad Stevandić, kojima su izrečene blage mjere zabrane, poput obaveznog javljanja policiji svakih 15 dana.
Prema riječima advokatice Hota Ćatović, ova dešavanja su izazvala pravi šok u pravosudnim krugovima. Tvrdi da je stanje u zemlji u prethodna četiri mjeseca bilo vrlo slično predratnom vremenu, iako formalno nije bilo proglašeno vanredno stanje. Ističe da su osumnjičeni iz entiteta RS, uključujući Dodika, aktivno podrivali državne institucije, organizovali oružane jedinice i prijetili upotrebom sile prema svima koji pokušaju provesti zakon.
Kako navodi:
-
Sudske naredbe nisu sprovedene, jer su se izvršne institucije povukle pred prijetnjom silom.
-
Država nije djelovala odlučno, već je dopustila da se pregovara sa osumnjičenima – što smatra prvom kapitulacijom pravne države.
-
Postupanje pravosudnih organa bilo je u koliziji sa zakonom, jer je, prema njenom mišljenju, Dodik doveden pred Tužiteljstvo mimo svih propisanih procedura.
Advokatica podsjeća da zakon izričito nalaže da naredbu za dovođenje i lišenje slobode izvršava sudska policija, uz asistenciju SIPA-e, a ne Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) ili njen direktor, kako je to navodno bilo u ovom slučaju. Ovakvo ignorisanje zakona predstavlja ozbiljno ugrožavanje funkcionalnosti pravne države, smatra Hota Ćatović.
U razgovoru je posebno podcrtala da:
-
Ne može postojati Sud i Tužiteljstvo BiH koji djeluju samo unutar entiteta Federacije, dok u Republici Srpskoj njihova funkcija izostaje.
-
Pregovori o predaji osumnjičenih potpuno su nelegalni, jer je njihova svrha da izbjegnu provođenje zakonom predviđenih mjera, poput privođenja putem državne sile.
Prema njenom mišljenju, cijela situacija ukazuje da je pravosuđe podleglo političkim i sigurnosnim pritiscima, što je otvorilo vrata budućim manipulacijama. Na osnovu trenutnog razvoja događaja, izdvaja nekoliko ključnih problema:
-
Nezakonito posredovanje bez jasne sudske naredbe.
-
Dogovorene predaje umjesto procesnog djelovanja kroz policijske strukture.
-
Stvaranje presedana koji može biti iskorišten u budućnosti.
-
Poniženje i gubitak legitimiteta pravnih institucija pred očima javnosti.
Još zabrinjavajuće je to što, kako kaže, osumnjičeni sada imaju uhodan mehanizam kako se ponašati u slučaju novih postupaka protiv njih. Dodik i saradnici, po njenim riječima, već znaju kako izbjeći privođenje, kako usporiti procese i izbjeći kazne koristeći političke veze i pregovore kao oružje protiv zakona.
Advokatica je svoj istup zaključila riječima koje snažno odjekuju:
“Pustiti ga da izađe iz sudnice i unaprijed se dogovoriti o tome predstavlja najgoru moguću, za mene, izdaju ove države i njenog ustavno-pravnog okvira.”
Ove riječi jasno izražavaju duboku frustraciju ne samo pravnika nego i građana koji osjećaju da se pravda u Bosni i Hercegovini ne mjeri istom vagom za sve. Ako se ovakav model odnosa prema zakonima nastavi, upozorava Hota Ćatović, pravosudni sistem bi mogao doživjeti potpunu eroziju, a pravna sigurnost građana biti ozbiljno ugrožena.
U svjetlu sve kompleksnijih političkih odnosa, izostanak odlučnog institucionalnog odgovora na prijetnje ustavnom poretku ostavlja dojam da je pravna država stavljena u podređeni položaj. Ukoliko se to ne promijeni, kako poručuje Hota Ćatović, ne samo da će pojedinci poput Dodika ojačati, već će i građani BiH izgubiti posljednje povjerenje u poštenje i dosljednost pravosudnih organa.
Sve navedeno ukazuje na urgentnu potrebu za temeljitom reformom pravosuđa u Bosni i Hercegovini, ali i za jačanjem institucionalnog otpora prema političkim pritiscima. Bez obnovljenog integriteta i kredibiliteta Suda BiH, Tužiteljstva BiH i svih nadležnih tijela, teško je očekivati pravdu koja će biti jednaka za sve građane. Zloupotreba političke moći i izigravanje zakona moraju biti prepoznati kao direktna prijetnja opstanku države i njenom demokratskom razvoju. Kako je advokatica Hota Ćatović jasno poručila – ako se ovaj put tolerancija prema nepoštivanju zakona ne zaustavi, naredni put možda neće biti samo institucionalna kapitulacija, već i potpuni gubitak pravnog autoriteta države.
