Pitanje:
Esselamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu, šejh. Molim vas da objasnite kako se postupiti u situaciji kada osoba zakasni na namaz i propusti nekoliko rekata. Na primjer, ako neko stigne na treći ili četvrti rekat, kako će se naklanjati propušteni rekati i šta se uči na njima? Također, možete li objasniti sve moguće situacije koje se mogu dogoditi u ovakvom slučaju? Neka vas Allah nagradi džennetom Firdews.
Odgovor:
Alejkumusselam we rahmetullahi we berekatuhu.
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.
Odgovor na vaše pitanje o naklanjavanju propuštenih rekata kada osoba zakasni na namaz temelji se na poznatom fiqhskom pitanju: da li se rekati koje muktedija (osoba koja klanja za imamom) klanja s imamom smatraju prvim ili zadnjim dijelom njegovog namaza. U vezi s tim, islamski učenjaci su iznijeli tri različita stava.
Prvi stav – Ono na što je muktedija stigao zajedno s imamom smatra se prvim dijelom njegovog namaza, dok se ono što doklanjava nakon što imam preda selam smatra zadnjim dijelom njegovog namaza.
Ovaj stav zauzima grupa ashaba i tabi’ina, te učenjaci šafijskog mezheba, kao i neki prenosioci iz Malikovog i Ahmedovog mezheba. Oni se pozivaju na hadis kojeg prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, a koji je mutefekun alejhi (prihvaćen od strane Buharije i Muslima): „Kada čujete ikamet, pođite na namaz smireno i dostojanstveno. Ono što stignete klanjajte, a ono što vam promakne upotpunite.“
Prema ovom stavu, ako osoba stigne na zadnji rekat akšam-namaza, nakon što imam preda selam, ona će naklanjati jedan rekat u kojem će učiti Fatihu i suru, a zatim obaviti tešehhud, i onda klanjati zadnji rekat u kojem će učiti samo Fatihu. Prema ovome stavu, rekat koji je klanjao s imamom smatra se prvim rekatom, i na njemu se trebala učiti Fatiha i sura.
Drugi stav – Ono na što je muktedija stigao smatra se zadnjim dijelom njegovog namaza, dok se ono što doklanjava nakon selama imama smatra prvim dijelom njegovog namaza.
Ovo mišljenje zauzimaju učenjaci hanefijskog i hanbelijskog mezheba, kao i neki prenosioci iz Malikovog mezheba. Oni se također pozivaju na isti hadis od Ebu Hurejre, ali koristeći drugu verziju hadisa koja glasi: „Ono što stignete klanjajte, a ono što vam promakne naklanjajte.“
Prema ovom mišljenju, ako osoba stigne na zadnji rekat akšam-namaza, nakon selama imama, ona će doklanjati prva dva rekata akšama, na kojima će učiti Fatihu i suru, jer se ti rekati smatraju prvim dijelom njenog namaza.
Treći stav – Kombinacija dva prethodna stava. Prema ovom stavu, ono što muktedija doklanjava u vezi s tešehhudom smatra se zadnjim dijelom namaza, dok se ono što uči na rekatima smatra prvim dijelom namaza.
Ovo mišljenje zauzima Malikijski mezheb, kao i učenjaci Ebu Jusuf i Muhammed Eš-Šejbani iz hanefijskog mezheba. Oni pokušavaju spojiti oba hadisa, tvrdeći da „upotpunjavanje“ iz prvog hadisa odnosi se na tešehhud, dok „naklanjavanje“ iz drugog hadisa odnosi se na učenje Fatihai sure na prvim rekatima.
Preovladavajuće mišljenje među učenjacima, koje se smatra ispravnim, jeste prvo mišljenje – da ono na što muktedija stigne s imamom smatra se prvim dijelom njegovog namaza, a ono što naklanjava nakon selama imama je zadnji dio njegovog namaza. Ovo je mišljenje koje slijedi prirodan redoslijed klanjanja namaza, i ujedno je najpraktičnije za primjenu.
Ako, na primjer, stignete na treći rekat u džematu za vrijeme podne ili ikindije namaza, nakon selama imama, vi ćete ustati i naklanjati preostala dva rekata kao zadnja dva rekata. Na prvom naklanjanom rekatu učit ćete samo Fatihu, a na zadnjem učite Fatihu i suru, te obaviti tešehhud.
Neka vas Allah nagradi za vašu brigu o pravilnom obavljanju namaza i podari vam uspjeh na ovom i na onom svijetu.