Bosna i Hercegovina ponovo ostala bez pristupa NASA-inom obrazovnom programu GLOBE zbog političkih neslaganja
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ponovo nije uspjelo usvojiti prijedlog kojim bi se naša zemlja priključila NASA-inom obrazovnom programu GLOBE, međunarodnoj inicijativi koja učenicima i nastavnicima širom svijeta omogućava sudjelovanje u istraživanju okoliša, prikupljanju podataka i razvoju STEM vještina. Prema riječima ministrice civilnih poslova Dubravke Bošnjak, ključni razlog za blokadu bila je činjenica da ministri iz Republike Srpske nisu podržali zaključivanje sporazuma, i to zbog niza zahtjeva koji, kako tvrdi, nisu u skladu s praksom ovakvih međunarodnih ugovora.
Ovaj slučaj je još jednom otvorio pitanje funkcioniranja državnih institucija i njihove sposobnosti da donose odluke koje su od šireg javnog interesa. Iako se na prvi pogled radi o obrazovnom i naučnom projektu, u pozadini se ponovo našla složena politička dinamika između različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Ministrica Bošnjak je naglasila da ovo nije prvi put da se isti predmet našao pred Vijećem ministara i da je rezultat glasanja bio identičan i u ranijem pokušaju, što pokazuje da problem nije tehničke, nego prije svega političke prirode.
Kako je objasnila, Ministarstvo civilnih poslova prije slanja ovakvih prijedloga uobičajeno traži mišljenja nadležnih institucija, uključujući entitetska i kantonalna ministarstva. U ovom slučaju, sva mišljenja osim jednog bila su pozitivna, dok je negativan stav stigao iz Ministarstva prosvjete Republike Srpske. Prema Bošnjak, upravo je taj negativni odgovor presudno utjecao na to kako su se kasnije opredijelili i ministri iz RS-a prilikom glasanja u Vijeću ministara. Drugim riječima, sporazum nije odbijen zbog sadržaja programa kao takvog, nego zbog neslaganja oko pojedinih formulacija i zahtjeva koje je RS pokušala ugraditi u dokument.
Među najspornijim zahtjevima, prema riječima ministrice, bilo je insistiranje da se tipski sporazum potpiše na jezicima konstitutivnih naroda, kao i da se softver koji koristi program GLOBE prilagodi na isti način. Bošnjak je istakla da se radi o standardiziranom dokumentu koji se u svijetu potpisuje na jezicima Ujedinjenih nacija, te da su i prateći digitalni alati razvijeni prema međunarodnim pravilima. U tom kontekstu, naglasila je da bi prihvatanje takvih izmjena značilo odstupanje od modela koji se primjenjuje u desetinama drugih država, među kojima su i zemlje iz regiona poput Hrvatske, Slovenije, Srbije i Rusije.
Posebno osjetljivo pitanje, prema ministrici, bilo je i traženje da Republika Srpska ima posebnu kontakt tačku za provođenje sporazuma, iako je za međunarodne ugovore ove vrste nadležnost već određena na državnom nivou. Bošnjak je upozorila da bi uspostavljanje više kontakt tačaka u jednom ovakvom programu stvorilo administrativni haos i dovelo u pitanje efikasnost saradnje s NASA-om i partnerskim institucijama. Uz to, iz RS-a je, kako tvrdi, stigao i zahtjev u vezi s vlasništvom nad podacima koje program prikuplja, što je ona ocijenila kao potpuno neprihvatljivo i suprotno međunarodnoj praksi.
U dokumentu koji je naknadno dostavljen medijima, Ministarstvo civilnih poslova navodi da bi pristupanje programu GLOBE predstavljalo važan korak za budućnost obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Učenici bi, prema tom obrazloženju, imali priliku razvijati istraživačke, digitalne i praktične kompetencije, bolje razumjeti klimatske promjene, učiti o zaštiti okoliša i sarađivati s vršnjacima iz cijelog svijeta. Nastavnici bi, s druge strane, dobili pristup savremenim materijalima, obukama i međunarodnoj mreži stručnjaka, što bi dodatno unaprijedilo kvalitet nastave u osnovnim i srednjim školama.
Važno je podsjetiti da GLOBE, iako ga mnogi zbog povezanosti s NASA-om pogrešno doživljavaju kao svemirski program, zapravo predstavlja međunarodnu obrazovno-naučnu inicijativu usmjerenu na praćenje okoliša. Program je pokrenut 1995. godine, a učenici kroz njega mjere temperaturu zraka, padavine, vlažnost, stanje vode, osobine tla, vegetaciju i druge elemente prirodnog sistema. Podaci se unose u globalnu bazu kojoj mogu pristupiti naučnici širom svijeta, čime se školske aktivnosti povezuju s ozbiljnim istraživačkim radom.
Program je danas prisutan u više od stotinu zemalja, a podaci sa službene stranice pokazuju da u njemu učestvuju stotine hiljada učenika i desetine hiljada nastavnika. Uz to, postoje i posebni alati, uključujući besplatnu aplikaciju GLOBE Observer, kroz koju se mogu uključiti i građani. To program čini jednim od najpristupačnijih međunarodnih obrazovnih projekata, posebno vrijednim za mlade koji žele stjecati iskustvo u terenskom radu, analizi podataka i razumijevanju klimatskih procesa. Bosna i Hercegovina, međutim, zbog izostanka odluke Vijeća ministara, zasad ostaje van ovog sistema.
Reakcije na neuspjeh pristupanja programu nisu izostale ni u javnosti. Meteorolog Nedim Sladić javno je kritikovao odluku i zatražio da se objavi kako je ko od ministara glasao. Njegova poruka na društvenim mrežama odražava frustraciju dijela javnosti koja smatra da Bosna i Hercegovina propušta šansu da mladima omogući pristup savremenim obrazovnim sadržajima i međunarodnim projektima. Sladić je posebno naglasio da se radi o programu koji donosi koristi ne samo obrazovanju, nego i naučnoj zajednici i ukupnom društvenom razvoju.
U ovom trenutku nema javnih reakcija političkih stranaka na odluku Vijeća ministara, ali iz Ministarstva civilnih poslova poručuju da postupak nije definitivno zatvoren. Dubravka Bošnjak je istakla da postoji mogućnost da se prijedlog ponovo nađe na dnevnom redu, bilo u sadašnjem ili budućem sazivu institucija, ukoliko se promijeni stav ministara iz Republike Srpske. Prema njenim riječima, Ministarstvo civilnih poslova je spremno ponovo pokrenuti kompletnu proceduru i pokušati osigurati da Bosna i Hercegovina konačno postane dio GLOBE mreže.
Ovaj slučaj tako postaje mnogo više od tehničkog pitanja jednog sporazuma. On pokazuje koliko je u Bosni i Hercegovini teško uskladiti političke stavove čak i onda kada se radi o projektima koji bi direktno koristili djeci, nastavnicima i naučnoj zajednici. Dok većina zemalja koristi ovakve programe za jačanje obrazovnog sistema i međunarodne saradnje, Bosna i Hercegovina i dalje ostaje na čekanju, i to ne zbog nedostatka interesa ili stručnog kapaciteta, nego zbog unutrašnjih neslaganja koja se ponavljaju iz godine u godinu.
