Kako će se mijenjati uslovi za odlazak žena u penziju u BiH: šta donose nova pravila od 2027. godine
Pitanje odlaska u penziju za mnoge žene u Bosni i Hercegovini nije samo administrativna tema, nego važna životna odluka koja se planira godinama unaprijed. Razlog za to je jednostavan: pravila o penzionisanju nisu ista u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, a dodatno se razlikuju i po tome da li je riječ o redovnoj starosnoj penziji, prijevremenom penzionisanju ili tzv. izuzetnoj prijevremenoj starosnoj penziji. Upravo zbog tih razlika, svaka žena koja razmišlja o odlasku iz radnog odnosa mora pažljivo pratiti zakonske izmjene i tačno znati koje uslove ispunjava u trenutku podnošenja zahtjeva.
Najznačajnije promjene u narednom periodu odnose se na Federaciju BiH, gdje će od 1. januara 2027. godine biti pooštreni uslovi za ostvarivanje prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju. Prema informacijama Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, žene koje tokom 2026. godine žele steći ovo pravo morat će imati najmanje 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Već od početka 2027. godine te granice pomjeraju se za dodatnih šest mjeseci, pa će biti potrebno najmanje 60 godina života i 35 godina staža osiguranja.
Ova promjena nije beznačajna, jer se radi o režimu penzionisanja koji mnogim osiguranicama omogućava da ranije napuste tržište rada, ali uz određene finansijske posljedice. Naime, izuzetna prijevremena starosna penzija podrazumijeva trajno umanjenje iznosa penzije. To znači da se iznos koji korisnica dobije na osnovu obračuna neće kasnije vraćati na puni nivo, čak ni kada navrši 65 godina života. U praksi, to je jedan od najvažnijih elemenata koje buduće penzionerke moraju uzeti u obzir prije nego što se odluče na ovaj korak.
Prema važećim pravilima u Federaciji BiH, redovna starosna penzija može se ostvariti na dva načina. Prvi je sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno 20 godina penzijskog staža, dok je drugi mogućnost penzionisanja nakon 40 godina staža osiguranja, bez obzira na životnu dob. Ove odredbe ostaju na snazi i nisu predmet najavljenog pooštravanja, što znači da se izmjene odnose isključivo na poseban oblik ranijeg odlaska u penziju.
Važno je razumjeti i način obračuna umanjenja kod prijevremenog penzionisanja. Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na zakonski propisanih 65 godina života, iznos penzije se smanjuje za 0,333333 posto. Na godišnjem nivou to predstavlja približno četiri posto, što znači da kod nekoliko godina ranijeg odlaska umanjenje može postati vrlo izraženo. Ako bi žena, primjerice, 2027. godine ostvarila pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju sa 60 godina života, njen obračunati iznos bio bi manji za otprilike 20 posto. Za mnoge buduće korisnice penzije upravo je ta računica presudna pri donošenju odluke.
Situacija je drugačija u Republici Srpskoj, gdje važe zasebni uslovi za starosnu penziju. Žene tamo mogu ostvariti pravo na penziju sa 58 godina života i najmanje 35 godina staža osiguranja. Uz to, postoji i opći uslov prema kojem se pravo može steći sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Treća mogućnost predviđa penzionisanje sa 60 godina života i 40 godina penzijskog staža. Prema trenutno važećim propisima, za 2027. godinu u Republici Srpskoj nisu najavljena dodatna pooštravanja tih granica.
To znači da žene u dva entiteta, iako žive u istoj državi, mogu imati potpuno različite uslove za odlazak u penziju. Razlike nisu samo formalne, već u praksi utiču na to da li će neka osiguranica moći otići ranije, koliko će dugo morati ostati u radnom odnosu i koliki će joj biti konačni iznos penzije. Zbog toga je pri planiranju odlaska iz radnog života važno provjeriti ne samo godine života, nego i vrstu staža koji je ostvaren, jer zakon razlikuje staž osiguranja i penzijski staž.
Zašto je razlika između staža osiguranja i penzijskog staža toliko važna?
U praksi mnogi osiguranici pod ovim pojmovima podrazumijevaju isto, ali zakon ih ne tretira jednako. Staž osiguranja obuhvata period tokom kojeg je osoba bila prijavljena i za nju su uplaćivani doprinosi, dok penzijski staž može obuhvatiti širi ili drugačije definisan period, u zavisnosti od propisa i vrste prava koje se ostvaruje. Zbog toga nije rijetkost da neko misli kako ispunjava uslove za penziju, a zapravo mu nedostaje nekoliko mjeseci ili godina prema preciznim zakonskim kriterijima. Upravo zato stručne službe često savjetuju građane da prije podnošenja zahtjeva izvrše detaljnu provjeru radnog staža i dokumentacije.
Najavljene izmjene u Federaciji BiH nisu jednokratne, nego dio šireg procesa postepenog povećavanja uslova. Tako će i tokom narednih godina kriteriji za izuzetnu prijevremenu starosnu penziju nastaviti rasti. Već za 2028. godinu predviđeno je da će za ostvarivanje tog prava biti potrebno najmanje 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Ovakav model znači da buduće generacije zaposlenih žena moraju planirati svoj profesionalni i privatni život uz više opreza, posebno ako računaju na raniji izlazak iz svijeta rada.
U širem društvenom kontekstu, ove promjene otvaraju i važna pitanja o položaju žena na tržištu rada, kontinuitetu zaposlenja i mogućnostima da ostvare dovoljan broj godina staža. Mnoge žene rade u sektorima gdje su prekidi karijere češći, bilo zbog brige o porodici, bolesti, nezaposlenosti ili nesigurnih ugovora. Zbog toga razlika od samo šest mjeseci može imati značajan utjecaj na njihov pravo na penziju. Svaka godina i svaki mjesec staža mogu biti odlučujući, naročito za one koje su blizu granice za ostvarivanje prava.
Za kraj, važno je naglasiti da se planiranje penzionisanja ne bi trebalo zasnivati na pretpostavkama ili usmenim informacijama. Zbog razlika između entitetskih propisa, ali i stalnih zakonskih izmjena, najpouzdanije je pravovremeno provjeriti stanje u nadležnoj instituciji i zatražiti tačan obračun. Odlazak u penziju je konačna odluka sa dugoročnim finansijskim posljedicama, pa je svaka žena kojoj se približava starosna granica dobro savjetovana da unaprijed izračuna koliko joj znači raniji odlazak i koliko će iznos penzije biti umanjen. U tome leži ključ odgovornog planiranja životne faze nakon rada.
