Inzko: Povratak demokrata u Washington mogao bi otvoriti novu priliku za BiH i zapadni Balkan
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko ocijenio je da bi izborni uspjeh demokrata na međuizborima u Sjedinjenim Američkim Državama mogao imati pozitivan odjek i u Bosni i Hercegovini, ali i na širem prostoru zapadnog Balkana. Prema njegovom mišljenju, promjena političkog odnosa snaga u Washingtonu često znači i jači naglasak na principima vladavine prava, međunarodnim sporazumima i institucijama koje su zadužene za očuvanje mira i stabilnosti.
Inzko je naglasio da se demokrati, kako je rekao, vraćaju na scenu s politikom koja je zasnovana na poštivanju pravila, institucija i međunarodnih obaveza. U kontekstu Bosne i Hercegovine, to prije svega znači dosljedno poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, dokumenta koji je zaustavio rat, ali i postavio temelje za današnji ustavni i politički poredak zemlje. Prema njegovom mišljenju, svaki jači američki fokus na Dayton može biti koristan za funkcionalnost države, posebno u vremenu kada se domaće institucije suočavaju s blokadama i dubokim političkim podjelama.
Govoreći o historijskom odnosu američkih administracija prema Bosni i Hercegovini, Inzko je podsjetio da su, prema njegovom iskustvu, demokratski predsjednici i njihove administracije često pokazivali snažniju i dosljedniju podršku BiH. Iako je naglasio da su i republikanski predsjednici poput Georgea H. W. Busha i Georgea W. Busha poštovali Dayton, Inzko smatra da su upravo demokrati bili među najglasnijim zagovornicima Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni. Kao primjer naveo je i bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, kao i Hillary Clinton, koji su, prema njegovim riječima, pružali značajnu političku podršku zemlji u ključnim trenucima.
Posebno se prisjetio posjete Srebrenici, koju je Bill Clinton realizirao u znak podrške žrtvama genocida i procesu pomirenja. Takvi simbolični potezi, istakao je Inzko, imaju veliku težinu jer pokazuju da međunarodni akteri ne gledaju Bosnu i Hercegovinu samo kroz prizmu unutrašnjih sukoba, nego i kao prostor kojem je i dalje potrebna pažnja, podrška i politička stabilnost. Za Inzka, to je jedan od razloga zbog kojih bi povratak demokrata mogao značiti više interesa za Balkan i snažniji pritisak na one koji dovode u pitanje ustavni poredak BiH.
Dayton, vladavina prava i uloga OHR-a
Inzko je u svom komentaru posebno istakao da, sve dok se Daytonski mirovni sporazum ne poštuje u punom kapacitetu, Bosni i Hercegovini i dalje treba međunarodni mehanizam koji može reagirati kada domaće institucije zakažu. U tom kontekstu, rekao je da u BiH mora djelovati neovisni arbitar, a to je, kako je podsjetio, visoki predstavnik. Prema njegovom tumačenju, OHR nije prepreka domaćem razvoju, nego sigurnosni mehanizam koji postoji da bi se zaštitio mir i spriječila destabilizacija.
Austrijski diplomat, koji je funkciju visokog predstavnika obavljao od 2009. do 2021. godine, podsjetio je da je u mnogim državama međunarodno prisustvo trajalo duže nego što se to u početku očekivalo. Kao usporedne primjere naveo je Japan, Južnu Koreju i Kipar, gdje su strane vojne ili mirovne strukture ostale prisutne decenijama nakon završetka velikih kriza. Time je želio poručiti da međunarodno prisustvo samo po sebi nije problem, nego da ono može biti korisno sve dok država ne postane potpuno funkcionalna i politički stabilna.
Prema Inzku, OHR u Bosni i Hercegovini nikome ne bi trebao smetati, a u pojedinim okolnostima mogao bi biti čak i aktivniji. Ipak, naglasio je da su najbolja rješenja ona koja dolaze iznutra, odnosno domaći politički dogovor, kompromis i odgovornost vlasti. To je posebno važno u zemlji u kojoj svaka institucionalna kriza često prerasta u širu političku blokadu, što usporava reforme, investicije i evropski put.
Dotakao se i svog najpoznatijeg poteza tokom mandata, kada je nakon višegodišnjeg neslaganja domaćih aktera nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida. Taj čin, kako je podsjetio, nije bio politički hir, nego odgovor na dugotrajnu nemogućnost da se u Bosni i Hercegovini postigne dogovor o temi koja je od ključne važnosti za kulturu sjećanja, pravdu i civilizacijske vrijednosti. Inzko je time želio poslati poruku da međunarodna zajednica ne može ostati nijema kada domaći politički akteri blokiraju odluke koje su važne za zaštitu ljudskih prava i dostojanstva žrtava.
Širi regionalni kontekst i poruka optimizma
Inzko je svoj komentar smjestio i u širi regionalni okvir, tvrdeći da su političke promjene u SAD-u, ali i određeni izborni pomaci u Srbiji, pozitivni signali za zapadni Balkan. Prema njegovom mišljenju, region se nalazi u osjetljivoj fazi u kojoj bi jačanje demokratskih i institucionalnih principa moglo pomoći da se smanji prostor za nacionalističke tenzije, političku trgovinu i institucionalnu paralizu. U tom smislu, promjene u međunarodnom političkom okruženju često se prenose i na lokalne procese.
Njegov optimizam temelji se na uvjerenju da svaka nova faza u odnosima između Washingtona i Balkana može donijeti dodatni pritisak na političke elite da se vrate osnovnim principima demokratskog upravljanja. To podrazumijeva poštivanje zakona, funkcioniranje institucija, nezavisno pravosuđe i spremnost na kompromis. Bez tih elemenata nema stabilne Bosne i Hercegovine, poručio je Inzko indirektno kroz cijeli svoj komentar, podsjećajući da međunarodna podrška ima smisla samo ako domaći akteri pokažu spremnost da tu podršku iskoriste za stvarne reforme.
U konačnici, Inzkove poruke mogu se čitati i kao podsjetnik da Bosna i Hercegovina još uvijek nije izašla iz faze u kojoj joj je potrebna kombinacija međunarodnog nadzora i unutrašnje političke odgovornosti. Povratak demokrata na američku političku scenu, prema njegovoj procjeni, mogao bi značiti više pažnje za vladavinu prava i dosljedniji odnos prema Daytonu. A za BiH i zapadni Balkan, kako je zaključio, takav razvoj događaja može biti važan signal da se u godinama koje dolaze otvara prostor za ozbiljnije reforme i stabilniji politički ambijent.
Dodajte nas u omiljene izvore.
