Adam Hamawy: ljekar iz ratnih zona koji je postao kongresmen i prvi musliman iz New Jerseya u američkom Kongresu
Američki hirurg Adam Hamawy, čovjek čiji su profesionalni i humanitarni putevi ispisani kroz ratne zone i krizna područja širom svijeta, osvojio je mjesto u Predstavničkom domu američkog Kongresa. Demokrata je u 12. kongresnom okrugu New Jerseyja pobijedio republikanskog advokata Gregga Melea, a prema projekciji agencije Associated Press, preuzeće mandat koji ostavlja njegova stranačka kolegica Bonnie Watson Coleman. Time će ovaj tradicionalno demokratski okrug ostati pod kontrolom iste političke opcije, ali s potpuno novim licem i vrlo specifičnom životnom pričom.
Hamawyjeva pobjeda odjeknula je i zbog činjenice da će postati prvi musliman koji će predstavljati New Jersey u američkom Kongresu, kako je objavio lokalni portal New Jersey Globe. Njegov izbor nije samo politički događaj, nego i simbol šireg društvenog pomaka u američkoj javnosti, gdje sve više birača prepoznaje kandidate s iskustvom izvan klasičnih političkih krugova. Prema nepotpunim rezultatima, osvojio je oko 70 posto glasova, dok je Mele dobio nešto više od 28 posto, što govori o snažnoj podršci koju je uživao među biračima ovog distrikta.
Od Bosne i Hercegovine do Gaze: karijera oblikovana ratom i humanitarnim radom
Ono što Hamawyja izdvaja od mnogih novih članova Kongresa jeste činjenica da njegov politički uspon nije nastao iz stranačkog aparata, nego iz dugogodišnjeg rada u najtežim mogućim okolnostima. Njegov put do Washingtona obilježile su medicinske misije, humanitarni angažman i iskustvo iz ratnih područja. Među prvim zonama sukoba u kojima je radio bila je i Bosna i Hercegovina, gdje je boravio još 1995. godine, tokom završne faze rata. Taj podatak posebno odjekuje u regiji, jer je upravo Bosna i Hercegovina bila jedno od mjesta gdje je Hamawy vrlo rano stekao uvid u posljedice razaranja nad civilima, zdravstvenim sistemom i ljudskim dostojanstvom.
U razgovoru za NJ PBS, emitiranom prošle godine, Hamawy je potvrdio da je u BiH boravio već sredinom devedesetih, kada je kao mladi ljekar bio suočen s realnošću kakvu akademsko obrazovanje ne može u potpunosti pripremiti. U biografiji svoje kampanje navodi da više od tri decenije volontira u područjima pogođenim ratovima i prirodnim katastrofama, a među zemljama u kojima je radio pominju se Sudan, Sirija, Liban, Palestina, Turska i Jordan. Takvo iskustvo mu je, prema njegovim riječima i javnim istupima, dalo duboko razumijevanje sistema koji često zakažu upravo onda kada su najpotrebniji.
Rođen je u Egiptu, a u Sjedinjene Američke Države stigao je kao beba sa svojom porodicom. Odrastanje u New Jerseyju i obrazovanje u toj saveznoj državi omogućili su mu da spoji dva svijeta: imigrantsko porijeklo i američku profesionalnu priliku. Medicinu je studirao u New Jerseyju, nakon čega je svoju karijeru nastavio u američkoj vojsci, gdje je služio osam godina. Tokom tog perioda radio je i kao ratni hirurg u Iraku, što je iskustvo koje je dodatno oblikovalo njegov pogled na međunarodne sukobe, vojnu intervenciju i zdravstvenu etiku u kriznim uslovima.
Ljekar koji je spašavao živote i na američkom tlu i u inostranstvu
Nakon vojne službe, Hamawy je otvorio ordinaciju plastične hirurgije u Princetonu, gdje je nastavio profesionalni rad u mirnijem, ali i dalje zahtjevnom medicinskom okruženju. Ipak, njegov rad nije bio ograničen samo na privatnu praksu. Tokom specijalizacije pomagao je i žrtvama i pripadnicima spasilačkih službi nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine. Prema njegovoj biografiji, radio je u terenskoj bolnici na Ground Zerou u New Yorku, na mjestu koje je postalo simbol jedne od najvećih tragedija u modernoj američkoj historiji. To iskustvo dodatno je učvrstilo njegovu reputaciju ljekara koji ne bira gdje će pomoći, nego gdje je pomoć najpotrebnija.
Posebno važan dio njegove priče odnosi se na pacijente koje je liječio u Iraku. Među njima je bila i Tammy Duckworth, danas američka senatorica, koja je 2004. godine teško ranjena kada je njen helikopter oboren. U napadu je izgubila obje noge, a Duckworth je kasnije javno govorila o Hamawyjevoj ulozi u spašavanju njenog života. Njihova povezanost nije samo medicinska epizoda nego i podsjetnik na to koliko jedna osoba, djelujući u teškim uslovima, može utjecati na tuđu sudbinu i kasniji javni život.
Gaza kao prekretnica: iskustvo koje ga je gurnulo u politiku
Šira američka i međunarodna javnost upoznala je Hamawyja u maju 2024. godine, dok je volontirao u Evropskoj bolnici u Khan Younisu, na jugu Gaze. Ratni uslovi, nedostatak lijekova, ograničen pristup opremi i stalna opasnost po živote pacijenata i medicinskog osoblja obilježili su njegovo iskustvo u toj enklavi. Nakon što su izraelske snage zauzele granični prijelaz Rafah, izlazak međunarodnih medicinskih timova postao je znatno otežan, a senatorica Duckworth se angažovala kako bi mu pomogla da napusti područje. Prema izvještajima koje prenose mediji, Hamawy je odbio da ode prije nego što su mogućnost evakuacije dobili i pojedini članovi njegovog tima, što dodatno govori o njegovom osjećaju odgovornosti i kolegijalnosti.
Upravo je boravak u Gazi, gdje je izbliza vidio razmjere humanitarne katastrofe, snažno utjecao na njegovu odluku da se politički aktivira. Njegovo iskustvo s pacijentima, ali i s ograničenjima međunarodne pomoći, pretvorilo se u političku poruku: ako zdravstveni sistem i humanitarne institucije ne mogu zaštititi ljude u krizama, onda je potrebna promjena i na nivou zakonodavne vlasti. Hamawy je u kampanji isticao da želi predstavljati birače koji vjeruju u pravedniji, humaniji i dostupniji sistem, ne samo u medicini nego i u širem društvenom uređenju.
Političke poruke zasnovane na iskustvu, a ne samo na ideologiji
Za razliku od mnogih kandidata koji se u kampanjama oslanjaju na opšta mjesta i stranačku retoriku, Hamawy je u fokus stavljao teme koje izrastaju direktno iz njegovog profesionalnog života. Zalagao se za univerzalno zdravstveno osiguranje, otpis medicinskih i studentskih dugova te ukidanje američke imigracijske službe ICE, institucije koju je kritizirao zbog načina na koji tretira migrante i ranjive zajednice. U vanjskoj politici posebno je naglašavao zahtjev za prekid američke vojne pomoći Izraelu, što ga je svrstalo među kandidate s jasnim i vrlo izraženim stavom o Bliskom istoku.
Njegov politički profil time dobija dodatnu težinu, jer nije riječ o nekome ko se bavi međunarodnim krizama izdaleka, nego o čovjeku koji je bio fizički prisutan u ratnim zonama i radio s posljedicama sukoba. Takva biografija mogla bi mu u Kongresu dati drugačiju perspektivu u raspravama o vojnoj pomoći, izbjeglicama, zdravstvu i američkoj ulozi u inostranstvu. U vremenu kada američka politika često djeluje duboko polarizirano, Hamawy dolazi sa pričom koja spaja medicinu, vojnu službu, imigrantsko iskustvo i humanitarni rad u jednu neobičnu, ali snažnu cjelinu.
Njegova pobjeda u New Jerseyju zato je više od promjene imena na izbornoj listi. Ona predstavlja ulazak u Kongres osobe čiji su prioriteti oblikovani kroz konkretne ljudske sudbine, kroz prizore ratnih bolnica i kroz rad s pacijentima koje su pogađale najteže životne okolnosti. U tome se i nalazi najveća posebnost Adama Hamawyja: on u američki politički sistem ne ulazi kao profesionalni političar, nego kao hirurg koji je decenijama gledao posljedice rata i odlučio da se bori i zakonima, a ne samo skalpelom.
